Austro-Ugarska
Austro-Ugarska | ||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1867–1918 | ||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||
Himna: Gott erhalte Franz den Kaiser |
||||||||||||||||||||||||||||
Položaj na karti
|
||||||||||||||||||||||||||||
Glavni grad | Beč i Budimpešta |
|||||||||||||||||||||||||||
Najveći grad | Beč | |||||||||||||||||||||||||||
Službeni jezik | latinski, njemački, mađarski, hrvatski, češki i ostali manjinski jezici | |||||||||||||||||||||||||||
Državno uređenje | Ustavna monarhija, Personalna unija | |||||||||||||||||||||||||||
Kralj | ||||||||||||||||||||||||||||
• 1867–1916. |
Franjo Josip | |||||||||||||||||||||||||||
• 1916–1918. |
Karlo I | |||||||||||||||||||||||||||
Zakonodavstvo | ||||||||||||||||||||||||||||
Površina | ||||||||||||||||||||||||||||
• 1914. |
676.615 km2 | |||||||||||||||||||||||||||
Stanovništvo | ||||||||||||||||||||||||||||
• Ukupno (1914) |
52.800.000 | |||||||||||||||||||||||||||
• Gustoća |
78/km2 | |||||||||||||||||||||||||||
Valuta | Rhine guilder, Krone (od 1892) |
Austro-Ugarska (njemački: Österreich-Ungarn; mađarski: Ausztria-Magyarország; češki: Rakousko-Uhersko) bila je ustavna unija Austrijskog Carstva i Kraljevine Ugarske od 1867. do 1918. godine, kada se raspala kao rezultat poraza u Prvom svjetskom ratu. Ova unija je bila rezultat Austro-ugarske nagodbe 30. marta 1867. godine kada je ratifikovana u mađarskom parlamentu. Sastojala se od dvije monarhije (Austrija i Mađarska) i jednog autonomnog regiona Kraljevine Hrvatske i Slavonije pod mađarskom krunom. Njom je vladala dinastija Habsburg, a Austrija i Mađarska su imale isti status. Po ovoj nagodbi, carina, vanjski poslovi i vojska su bili jedinstveni, a svi drugi vladini poslovi su bili podijeljeni između dvije države.
Austro-Ugarska je bila multietnička država i jedna od svjetskih sila u to vrijeme. Geografski je bila drugo najveće carstvo u Evropi nakon Ruskog carstva, prostirući se na 621.538 km2 i treće najmnogoljudnije carstvo u Evropi nakon Ruskog i Njemačkog carstva. Također je bila četvrta najveća industrijska sila svijeta nakon SAD-a, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske. Austro-Ugarska je bila jedna od Centralnih sila u Prvom svjetskom ratu ali je poražena. Nakon Prvog svjetskog rata raspala se na Kraljevinu Mađarsku, Austriju, Čehoslovačku, Poljsku i Državu SHS, čime je dvojna monarhija de facto prestala postojati. Otcjepljenje je službeno potvrđeno mirovnim sporazumima u Saint Germainu s Austrijom i Trianonu s Mađarskom.
Historija
Austro-Ugarska je osnovana juna 1867. Austro-ugarskom nagodbom, kojom je osigurana ravnopravnost Mađarske u državnopravnim odnosima s Austrijom. Dvojna monarhija nestala je nakon poraza u Prvom svjetskom ratu.
Nakon što je Prusija 1866. u bici kod Sadowe porazila Njemački savez s Austrijom na čelu i time uzrokovala njegov raspad, kuća Habsburg smatrala je nužnim postizanje dogovora s Mađarskom čije je težnje za neovisnošću ugušila 1849. uz pomoć Rusije. Nova dvojna monarhija bila je savez jednakopravnih država Austrije i Mađarske, sa zajedničkim vanjskim poslovima, vanjskom trgovinom i vojskom te habsburškim carem kao državnim poglavarom ustavne monarhije. Ovakvo se državno uređenje često opisuje izrazom realna unija. U okviru austrijske i mađarske ovlasti, pojedina područja, kao Galicija i Hrvatska su imala poseban status sa posebnim upravnim strukturama.
Prema osnivanju Austro-Ugarske negativno su se odnosili drugi narodi te višenacionalne države. Posebno su Slaveni smatrali svoje interese zanemarenima, što je dovelo do stalnih napetosti u odnosima s carskom vlašću. Tako je srpsko-hrvatsko političko ujedinjenje alarmiralo Beču na opasnost od formiranja države južnih Slavena, pa je aktiviran Veleizdajnički proces 1909. godine, da bi se takva nastojanja osujetila. Tek je pred kraj Prvog svjetskog rata, početkom oktobra 1918. Karlo IV (I) "Manifestom naroda" dao jednaka prava svim narodnostima. Manje od mjesec dana kasnije potpisano je primirje, Austro-Ugarska je poražena, a Čehoslovačka, Poljska, Banatska Republika i Država SHS proglasili su nezavisnost čime je dvojna monarhija de facto prestala postojati. Otcjepljenje je službeno potvrđeno mirovnim ugovorima u Saint Germainu s Austrijom i Trianonu s Mađarskom.
Također pogledajte
Vanjski linkovi
Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja | |||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Prije 1918. | 1918–1929 | 1929–1945 | 1941–1945 | 1943–1946 | 1946–1963 | 1963–1992 | 1991/1992–2003 | 2003–2006 | 2006–2008 | 2008– | |
Slovenija | Također pogledajte KraljevinaHrvatska-Slavonija 1868–1918 Kraljevina Dalmacija 1815–1918 BiH u
Austro-Ugarskoj 1878–1918 |
Također pogledajte Kraljevina SHS 1918 Banat, Bačka i Baranja 1918–1919 Slobodna država Fiume 1920–1924 1924–1947 Zadarska provincija Italije
1920–1947 |
Anektiralea Fašistička Italija i Nacistička Njemačka |
Demokratska Federativna Jugoslavija 1943–1946 Federativna Narodna Republika Jugoslavija 1946–1963 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija 1963–1992 Sastav od
socijalističkih republika |
Slovenija Rat u Sloveniji | ||||||
Dalmacija | Marionetska kvazi-država Nacističke Njemačke.
Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska. |
Hrvatskab Rat u Hrvatskoj | |||||||||
Slavonija | |||||||||||
Hrvatska | |||||||||||
Bosna | Republika Bosna i Hercegovina (1992-95.)c Rat u Bosni i Hercegovini |
Bosna i Hercegovina sastoji se od Federacije Bosne i Hercegovine (1995-), Republike Srpske (1995–) i Brčko distrikta (2000–). | |||||||||
Hercegovina | |||||||||||
Vojvodina | Dio mađarske regije Délvidék | Autonomni Banatd (Dio njemačke
vojne uprave u Srbiji) |
Savezna Republika Jugoslavija Također pogledajte
Republika Kosovo (1991–1999) |
Srbija i Crna Gora | Republika Srbija Uključeno AP Vojvodina i, pod upravom UN-a Kosovo i Metohija
|
Republika Srbija Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
| |||||
Srbija | Kraljevina Srbija 1882–1918 |
Vojna uprava u Srbiji 1941–1944 e | |||||||||
Kosovo | Dio Kraljevine Srbije 1912–1918 |
Uglavnom anektirala Albanija 1941–1944 zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom
|
Republika Kosovog | ||||||||
Metohija | Kraljevina Crna Gora 1910–1918 Metohiju kontrolisala
Austro-Ugarska (1915–1918) | ||||||||||
Crna Gora | Protektoratf 1941–1944 |
Crna Gora | |||||||||
Vardarska Makedonija | Dio Kraljevine Srbije 1912–1918 |
Anektirala Bugarska 1941–1944 |
Sjeverna Makedonijah | ||||||||
|
|