Bjelosavljevići

Bjelosavljevići
naselje
Nekropola stećaka u Bjelosavljevićima
Nekropola stećaka u Bjelosavljevićima
Bjelosavljevići nalazi se u Bosna i Hercegovina
Bjelosavljevići
Bjelosavljevići
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°54′08″N 18°47′44″E / 43.902190°N 18.795620°E / 43.902190; 18.795620
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpćinaSokolac
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto69
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 57
Matični broj222348[1]
Matični broj općine20532

Bjelosavljevići su naseljeno mjesto u općini Sokolac, Bosna i Hercegovina. Od Sokoca, centralnog dijela grada, udaljeno je 5,20 km zračne linije u pravcu juga. Nalazi se na nadmorskoj visini od 859 m. Naselje pripada području pod nazivom Glasinac (Glasinačka visoravan, Glasinačko polje).

Glasinačka kultura

Na tom prostoru koncentriran je veći broj prahistorijskih gradina i nekropola sa zemljano-kamenim humkama (tumulima), čijim je istraživanjem potvrđen kontinuitet života od srednje bronzanog doba (oko 1500. godine p.n.e.) do sredine latena (oko 250. godine p.n.e.) U nauci je ova visoko razvijena metalodobna kultura poznata kao Glasinačka kultura. Njeni nosioci su bili Iliri, prvenstveno pleme Autarijati. Poručnik Johan Leksa[2], već prve godine nakon ulaska Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu, prilikom izgradnje puta Han Podromanija-Rogatica, otvorio je prve tumule na visoravni kod Bjelosavljevići. Tom prilikom je u jednom tumulu kraj rijeke Rešetnice naišao među ostalim nalazima i na čuvena bronzana glasinačka kultna kolica koje "vuku" dvije ptice.[3] Glasinačka kolica, koja se čuvaju u muzeju u Beču, postala su dio udžbenika, knjiga i literature širom svijeta.

Srednji vijek

Na lokalitetu Crkvina u Bjelosavljevićima nalazi se nekropola stećaka i ostaci temelja srednjovjekovne crkve koji su proglašeni za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[4]

U stručnoj literaturi lokalitet je poznat te je nekoliko puta opisivan, ali nikad dosljedno obrađen i publikovan. U toku sistematskih zaštitnih arheoloških istraživanja (2013–2014. i 2017. godine) na prostoru crkve i nekropole istraženo je ukupno 48 grobova. U blizini ovoga lokaliteta otkriveno je i gradinsko naselje i nekropola pod tumulima iz kasnog bronzanog doba.[5]

Stanovništvo

Sastav stanovništva – naselje Bjelosavljevići
2013.[6]1991.[7]1981.[8]1971.[9]
Osoba69 (100,0%)113 (100,0%)134 (100,0%)175 (100,0%)
Srbi69 (100,0%)113 (100,0%)134 (100,0%)174 (99,43%)
Crnogorci–––1 (0,571%)

    Reference

    1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 12. 3. 2016.
    2. ^ "Glasinac-1" (PDF). BIHERIT. Arhivirano s originala (PDF), 15. 4. 2021.
    3. ^ "Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura" (PDF). Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin. Arhivirano s originala (PDF), 8. 3. 2016. Pristupljeno 9. 2. 2016.
    4. ^ "Nekropola stećaka u Bjelosavljevićima". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017.
    5. ^ "Aleksandar Jašarević, Melisa Forić Plasto - Važnost malih arheoloških nalaza sa Glasinca" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 28. 3. 2020. Pristupljeno 8. 3. 2021.
    6. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
    7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 94)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 12. 3. 2016.
    8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 12. 3. 2016.
    9. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 12. 3. 2016.

    Vanjski linkovi

    Portal iconPortal Bosna i Hercegovina