Bosna (regija)

Današnja država Bosna i Hercegovina čini istovremeno i geografsku regiju poznatu pod imenom Bosna kao često skraćivani naziv Bosne i Hercegovine, kako u zemlji tako i izvan nje. Službene granice njene južne podregije Hercegovine ne postoje, kao ni ostalih podregija: Podrinja, Posavine i Krajine. Riječ je o podregijama (pojmovno-nerazgovjetnim subordiniranim regijama) a ne regijama, pošto nakon nabrajanja istih preostaje nedefinirana teritorija za koju ne postoji zaseban autohtoni regionalni naziv nego je se, u nedostatku istog, naziva središnjom Bosnom. Tako je ime Bosna i u historijskom te geopolitičkom kontekstu uobičajeno za naziv (pretače) današnje države Bosne i Hercegovine.

Veći dio regije obuhvata Dinaride. Proteže se na sjever do južne granice Panonske nizije, sa rijekama Savom i Drinom kao sjevernom odnosno istočnom granicom.

Historija

Prvi poznati vladar Bosne knez Stjepan Bosanski vladao današnjim područjem Gornje Bosne, a za uže visočko polje Pavao Anđelić tvrdi da je bilo jezgro iz kojeg su doseljeni Slaveni u 7. i 8. vijeku teritorijalno širili dalje ime Bosne.^[1] Mjesto zvano Bosna se spominje u u 17 srednjovjekovnih izvora, a Anđelić je Bosnu definirao naseljem tipa teritorijalne općine, koje se nalazilo na visočkom polju.

Bosanska banovina je od 1320-ih obuhvatala današnji region Bosne, kao i teritorij koji će se kasnije nazvati Hercegovinom. Kao dio Osmanlijskog carstva tri i po vijeka (1527 - 1878), Bosna je sve do sredine 19. vijeka obuhvatala i teritoriju današnje podregije Hercegovine. Naime, prva otomanska administrativna jedinica tzv. Eyalet Bosna uspostavljena je 1527,^[2](en) ^[3](en) nakon skoro jednog vijeka oružanog otpora naročito na sjeveru i zapadu zemlje. Potom je 1580. godine eyalet prerastao u Pashaluk Bosna koji biva izdijeljen u sandžake, a na kraju prerasta u Vilayet Bosna. Sve administrativne jedinice osmanlijske uprave nad Bosnom uključivale su i sve njene podregije, pa time i Hercegovinu kao jedan od osam ravnopravnih sandžaka Bosne,^[4](en) tj. bez posebnog pominjanja Hercegovine u službenom nazivu zemlje.

Zemlja dobija ime "Bosna i Hercegovina" 1853. godine kao rezultat političkih previranja u regionu. Naime, u to vrijeme je i Hrvatska preimenovana u "Hrvatska, Slavonija i Dalmacija". Međutim, za razliku Bosne i Hercegovine, Hrvatska se nedugo zatim uspjela osloboditi takvog kolonijalnog imena odnosno statusa.

Klima

Klima regiona Bosne obuhvata dva glavna pojasa: mediteranski te kontinentalni.

Poznate ličnosti

• Književnost:

Ivo Andrić, Musa Ćazim Ćatić, Irfan Horozović, Miljenko Jergović, Hasan Kikić, Skender Kulenović, Safet Plakalo, Izet Sarajlić, Meša Selimović, Abdulah Sidran, Derviš Sušić.

• Film i teatar:

Benjamin Filipović, Ademir Kenović, Sulejman Kupusović, Zaim Muzaferija, Mustafa Nadarević, Danis Tanović, Srđan Vuletić, Pjer Žalica.

• Muzika:

Silvana Armenulić, Željko Bebek, Halid Bešlić, Zdravko Čolić, Zaim Imamović, Dino Merlin, Kemal Monteno, Hanka Paldum, Davorin Popović, Nedžad Salković.

• Sport:

Elvir Baljić, Elvir Bolić, Mirza Delibašić, Asim Ferhatović, Razija Mujanović, Predrag Nikolić, Ivica Osim, Safet Sušić, .

• Historija i politika

Ban Borić, Ban Kulin, Tvrtko I Kotromanić, Stjepan II Kotromanić, Husein-kapetan Gradaščević, Mehmed Spaho, Rodoljub Čolaković, Hamdija Pozderac, Alija Izetbegović.

Turističke znamenitosti

Također pogledajte

• Hercegovina

Reference

Vanjski linkovi

• Bosna i Hercegovina

Nedovršeni članak Bosna (regija) koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

p r u Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja
	Prije 1918	1918–1929	1929–1945	1941–1945	1943–1946	1946–1963	1963–1991/1992	1991/1992–2003	2003–2006	2006–2008	2008–
Slovenija	Dio Austro-Ugarske uključujući Boku kotorsku Također pogledajte KraljevinaHrvatska-Slavonija 1868–1918 Kraljevina Dalmacija 1815–1918 BiH u Austro-Ugarskoj 1878–1918	Država Slovenaca, Hrvata i Srba (1918–1929) Kraljevina Jugoslavija (1929–1943) Također pogledajte Država Slovenaca, Hrvata i Srba 1918 Republika Prekmurje 1919 Banat, Bačka i Baranja 1918–1919 Slobodna Država Rijeka 1920–1924 1924–1947 Zadarska provincija Italije 1920–1947		Anektiralea Fašistička Italija, Nacistička Njemačka i Mađarska	Demokratska Federativna Jugoslavija 1943–1946 Federativna Narodna Republika Jugoslavija 1946–1963 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija 1963–1992 Sastav od socijalističkih republika Slovenije (1944–1991) Hrvatske (1943–1991) BiH (1943–1992) Srbije (1943–1992) (u sastavu i autonomnepokrajine Vojvodina i Kosovo) Crna Gora (1943–1992) Makedonija (1944–1991) Također pogledajte Slobodna teritorija Trsta (1947–1954)i			Slovenija Rat u Sloveniji
Dalmacija				Nezavisna Država Hrvatskaj 1941–1945 Marionetska kvazi-država Nacističke Njemačke. Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska.				Hrvatskab Rat u Hrvatskoj
Slavonija
Hrvatska
Bosna								Republika Bosna i Hercegovina (1992-1995)c Rat u Bosni i Hercegovini	Bosna i Hercegovina sastoji se od: Federacije Bosne i Hercegovine (od 1994), Republike Srpske (od 1995) i Brčko distrikta (od 2000)
Hercegovina
Vojvodina	Dio mađarske regije Délvidék			Autonomni Banatd (Dio njemačke vojne uprave u Srbiji)				Savezna Republika Jugoslavija Sastojala se od Republike Srbije (1992–2006) i Republike Crne Gore (1992–2006) Također pogledajte Republika Kosovo (1991–1999)	Srbija i Crna Gora	Republika Srbija Uključeno AP Vojvodina i AP Kosovo i Metohija, pod upravom UN-a (UNMIK)	Republika Srbija Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
Srbija	Kraljevina Srbija 1882–1918			Vojna uprava u Srbiji 1941–1944 e
Kosovo	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Uglavnom anektirala Albanija 1941–1944 zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom							Republika Kosovog
Metohija	Kraljevina Crna Gora 1910–1918 Metohiju kontrolisala Austro-Ugarska (1915–1918)
Crna Gora				Italijanski guvernatorat za Crnu Goruf 1941–1944						Crna Gora
Vardarska Makedonija	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Anektirala Bugarska 1941–1944				Sjeverna Makedonijah
a Prekmurje anektirala Mađarska. b Također pogledajte SAO Kninska Krajina (1990) → SAO Krajina, Dubrovačka Republika (1991), SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem, SAO Zapadna Slavonija (1990–1991) i Republika Srpska Krajina (1990–1995); svi zamijenjeni UNTAES-om (1996–1998). c Također pogledajte Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Autonomna pokrajina Zapadna Bosna i Srpske autonomne oblasti: SAO Bosanska krajina, SAO Semberija, SAO Romanija, SAO Sjeverna Bosna i SAO Hercegovina (1991–1992); svi kombinirani za oblikovanje Srpske Republike Bosne i Hercegovine (1992–1995). d Bačku je anektirala Mađarska, dok je Srem anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1944). e Također pogledajte Užička republika.							f Anektirano od strane Fašističke Italije (1941–1943) i Nacističke Njemačke (1943–1944). Manji dio anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1944). g Kosovo je predmet spora između vlada Kosova i Srbije. h Sjeverna Makedonija do 2019. bila je poznata u UN-u kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija zbog spora o imenu s Grčkom. i Slobodna teritorija Trsta je osnovana 10. februara 1947. Njena uprava je bila podijeljena na dvije oblasti: Zona A (Italija) i Zona B (SFRJ). Godine 1954. potpisan je Sporazum o suglasju gdje su Italija i SFRJ podijelile teritoriju, a Slobodna teritorija Trsta prestala je postojati. j Također pogledajte Bihaćka republika.