Divovska zvijezda
Subpatuljci
Svijetli divovi
Superdivovi
Hiperdivovi
Divovska zvijezda je zvijezda s mnogo većim prečnikom i luminozitetom.[1]
Nastajanje [1]
Divovske zvijezde nastaju iz zvijezda glavnog niza. Rijetko se nalaze. Imaju stadij kasne zvjezdane evolucije.
Luminozitetna klasifikacija[1]
Prema luminozitetu dijele se u sljedeće:
Naziv |
Klasa luminoziteta
|
Normalni divovi |
III
|
Svijetli divovi |
II
|
Hiperdivovi |
I
|
Subdivovi |
IV
|
Osim toga ovisno o tome koje spektralne klase je njihova svjetlost dijele se još i na:
Poznate zvijezde
Poznati zastupnici divovskih zvijezda su: Aldebaran, Arktur, Kapela.
Reference
Vanjski linkovi
|
---|
Evolucija | |
---|
Protozvijezda | |
---|
Klasa luminoznosti | |
---|
Spektralna klasifikacija |
- O
- B
- A
- F
- G
- K
- M
- Be
- OB
- Subpatuljak B
- Stara
- Pekulijarna
- Am
- Ap/Bp
- Barij
- Ugljik
- Ugljikovodik
- Ekstremna helij
- Lambda Volar
- Vodeća
- Živa-mangan
- S
- Školjka
- Tehnecij
|
---|
Ostaci | |
---|
Teorijske zvijezde |
- Tamna zvijezda
- Zaleđena zvijezda
- Kvazi-zvijezda
- Thorne–Żytkow objekat
- Željezna zvijezda
|
---|
Nukleosinteza |
- Alfa proces
- Trostruki-alfa proces
- Proton–proton lanac
- Helijski bljesak
- CNO ciklus
- Gorenje litija
- Gorenje ugljika
- Gorenje neona
- Gorenje kisika
- Gorenje silicija
- S-proces
- R-proces
- Fuzor
- Nova
|
---|
Struktura |
- Jezgro
- Zona konvekcije
- Mikroturbulencije
- Osciliranje
- Zona radijacije
- Atmosfera
- Fotosfera
- Starspot
- Hromosfera
- Korona
- Zvjezdani vjetar
- Zvjezdana seizmologija
- Eddingtonova sjajnost
- Kelvin–Helmholtz mehanizam
|
---|
Karakteristike | |
---|
Zvjezdani sistem | |
---|
Posmatranje sa Zemljom u centru | |
---|
Spiskovi |
- Imena zvijezda
- Najmasivnije
- Najmanje masivne
- Najveće
- Najsvjetlije
- Najblještavije
- Najbliže
- Zvijezde sa egzoplanetama
- Smeđi patuljci
- Planetarna maglina
- Nove
- crne rupe
- Istaknute supernove
- Supernove - ostaci
- Kandidati za supernovu
- Vremenska skala zvjezdane astronomije
|
---|
Ostali srodni članci | |
---|
Zvijezda |