Donja Saksonija

	Donja Saksonija (Land Niedersachsen)
	Savezna pokrajina
Zastava	Simbol
Država	Njemačka
Graniči sa	Bremen; Schleswig-Holstein; Hamburg; Mecklenburg-Zapadno Pomorje; Brandenburg; Saksonija-Anhalt; Tiringija; Hessen; Sjeverna Rajna-Vestfalija;
Glavni grad	Hanover
- Koordinate	52°45′22″N 9°23′35″E / 52.75611°N 9.39306°E
Površina	47,624 km2
Stanovništvo	7,790,559 (31. 12. 2013)
Gustoća	160 /km2
Vlada
- Vođa	Stephan Weil (SPD)
Vremenska zona	CET (UTC+1)
- ljeto	CEST
Kod	DE9
	Veb-sajt: http://www.niedersachsen.de

52°45′22″N 9°23′35″E / 52.75611°N 9.39306°E

Donja Saksonija (njemački: Niedersachsen) je njemačka savezna pokrajina. Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu države i zauzima površinu od 47.624 km² s glavnim gradom Hannoverom. S populacijom od oko 8 miliona stanovnika, četvrta je najmnogoljudnija i površinski druga najveća pokrajina Njemačke.

Nešto manje od 20% teritorije Donje Saksonije je određeno za parkove prirode: Dümmer, Elbhöhen-Wendland, Brijest-Lappwald, Harz, Lüneburger Heide, Münden, Terra.vita, Solling-Vogler, Jezero Steinhude, Südheide, Weser Uplands, Wildeshausen Geest i Bourtanger Moor-Bargerveen.^[2]

Geografija

Prirodnu granicu na sjeveru Donje Saksonije čine obale Sjevernog mora i donji i srednji tok rijeke Elbe, iako dijelovi grada Hamburga, koji se na nalazi u ovoj pokrajini, leže južno od Elbe.

Na jugoistoku graniči sa Harzom, niskim gorjem koji čini dio njemačkog centralnog gorja. Sjeveroistočni i zapadni dio pokrajine, tj. oko tri četvrtine ukupne teritorije, leži na sjevernonjemačkoj nizini. Južni dio pokrajine je brdovit i čine ga: Weserbergland, Untereichsfeld, Leine, Elm i Brunswick. Na sjeveroistoku se nalazi Lüneburg Heath, kojim dominira siromašno pješćano zemljište dok u centralnoistočnom i jugoistočnom dijelu postoje produktivna zemljišta sa visokom prirodnom plodnošću zemljištu. U takvim uslovima, dobro je razvijena poljoprivreda.

Od većih rijeka tu su: Aller, Vezer, Ems i Elba.

Najviši vrh pokrajine je Wurmberg (971 m), u blizini Harza.

Klima

Donja Saksonija klimatski spada u umjereni pojas centralne Evrope i nalazi se u zoni tranzicije između okeanske klime koja vlada u Zapadnoj Evropi i kontinentalne klima kojom se odlikuje Istočna Evropa. Ova tranzicija je jasno uočljiva u pojedinim dijelovima pokrajine. Na sjeverozapadu, pod uticajem Sjevernog mora, temperatura tokom godine vrlo malo oscilira s većom količinom padavina. Prema jugu, klima sve više ima odlike kontinentalne klime, što je izraženo jasnijim varijacijama između temperature ljeti i zimi a također i promjenivim količinama padavina, u zavisnosti od godišnjeg doba. Prosječna godišnja temperatura iznosi oko 8 °C.

Administrativna podjela

Pokrajina je podijeljena na 38 distrikta (Landkreise ili Kreise) koji su prikazani na slijedećoj slici.

Stanovništvo

Prema podacima s kraja 2013. godine, u pokrajini je živjelo ukupno 7.790.559 stanovnika. Gustina naseljenosti iznosi 160 stanovnika po km² i niža je od njemačkog prosjeka. Kao i u ostalim njemačkim pokrajinama i ovdje živi veliki broj stranaca. Njihov broj je dat u slijedećoj tabeli s naznačenom državom iz koje vode porijeklo.