Ekonomija Okeanije
Statistika | |
---|---|
BDP (PKM) | PPP: US$1.67 trillion (2014) |
Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima |
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/72/Sydney_skyline_from_the_north_aerial_2010.jpg/250px-Sydney_skyline_from_the_north_aerial_2010.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/ff/Auckland_Skyline_as_seen_from_Devonport_20100128_3.jpg/250px-Auckland_Skyline_as_seen_from_Devonport_20100128_3.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6a/Port_Moresby_Town2_Mschlauch.jpg/250px-Port_Moresby_Town2_Mschlauch.jpg)
Ekonomija Okeanije sastoji se od (više od) 14 država i njihovih pridruženih ekonomija.
Ukupno, Okeanija ima otprilike 34 700 201 stanovnika koji su raspoređeni na 30 000 ostrva smještenih u Južnom Pacifiku pozicioniranog na granici između Azije i Amerike. Ova regija ima raznoliku mješavinu ekonomija od visoko razvijenih i globalno konkurentnih finansijskih tržišta Australije i Novog Zelanda, pa sve do mnogo manje razvijenih ekonomija.
Trgovinski blokovi
Najmanje države Pacifika oslanjaju se na trgovinu sa Australijom, Novim Zelandom i Sjedinjenim Američkim Državama, pretežno za izvoz robe, ali i za pristup drugim proizvodima.
Trgovinski aranžmani Australije i Novog Zelanda poznatiji su kao Bliži ekonomski odnosi. Australija i Novi Zeland, zajedno sa drugim zemljama, članovi su Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) i Samita istočne Azije (EAS), koji bi mogli postati trgovinski blokovi u budućnosti, a posebno EAS.
Ekonomski sektori
Uslužna djelatnost
Većina ljudi koji žive na pacifičkim otocima radi u uslužnoj industriji koja uključuje ne samo turizam, nego i obrazovanje i finansijske usluge. Najveća izvozna tržišta Okeanije su Japan, Kina, Sjedinjene Američke Države i Južna Koreja. Većina ljudi koji živi u Australiji, a u manjoj mjeri na Novom Zelandu, također se bavi rudarstvom, elektrotehnikom i proizvodnjom.
Proizvodnja
Proizvodnja odjeće predstavlja glavnu granu industrije u nekim dijelovima Pacifika, posebno na ostrvu Fidžiju, iako se općenito smanjuje.
Australija se može pohvaliti najvećom proizvodnjom u regiji: proizvodnja automobila, električne opreme, mašine i odjeće.
Turizam
Turizam je postao veliki izvor prihoda za monge od zemalja regije; turisti dolaze iz Australije, Novog Zelanda, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a. Fidži trenutno privlači skoro pola miliona turista na godišnjem nivou; više od četvrtine njih je iz Australije. Ovo doprinosi 1 milijardu dolara privredi Fidžija od 1995., ali vlada Fidžija svakako potcjenjuje ove brojke dijelom zbog nevidljive ekonomije unutar turističke industrije. Predviđa se da će do kraja 2024. godine putovanja i turizam u Okeaniji porasti za 16,5% iznad nivoa prije pandemije i dostići 224 milijarde američkih dolara, a očekuje se da će zapošljavanje koje podržava ovaj sektor premašiti brojke prije pandemije za 4,8%, zapošljavajući 2,3 miliona ljudi.[1]
Poljoprivreda i ribarstvo
Poljoprivreda i prirodni resursi čine samo 5% do 10% ukupnih radnih mjesta u Okeaniji, međutim značajno doprinose izvozu. Dvije najmnogoljudnije zemlje kontinenta, a to su Australija i Novi Zeland, isto tako su najrazvijenije i posjeduju većinu uslužnih djelatnosti. Ovo razvodnjava podatke iz manje razvijenih pacifičkih otočnih država koje imaju velike poljoprivredne ekonomije. U većini pacifičkih zemalja (bez Australije i Novog Zelanda) primarna grana privrede je poljoprivreda. Mnoge nacije su još uvijek suštinski poljoprivredne; naprimjer, 80% stanovništva Vanuatua i 70% stanovništva Fidžija idalje radi u poljoprivredi. Glavni proizvodi iz Pacifika su kopra ili kokos. Pored toga, drvo, govedina, palmino ulje, kakao, šećer i đumbir se također često uzgajaju u tropskim krajevima. Ribolov predstavlja glavnu industriju za mnoge manje nacije u Pacifiku, iako veliki procenat ribolovnih područja iskorištavaju druge, veće zemlje, naročito Japan. Prirodni resursi, kao što su olovo, cink, nikl i zlato, kopaju se u Australiji i na Solomonskim otocima. Najveća izvozna tržišta Okeanije uključuju Japan, Kinu, Sjedinjene Američke Države, Indiju, Južnu Koreju i članice Evropske unije.
Međunarodna pomoć i dobrotvorne svrhe
Pacifičke donatorske nacije
Najmnogoljudnije zemlje Okeanije, Australija i Novi Zeland, obje su visoko razvijene zemlje i veliki su donatori na međunardnom nivou. Ove dvije bogate nacije dijele regiju sa manje razvijenim nacijama koje se i dalje oslanjaju na stranu pomoć u svrhu ravoja. U finansijskoj 2007/08 godini, Australija[2] je obezbijedila zvaničnu razvojnu pomoć u vrijednosti od 3,155 milijardi dolara, od čega će 2,731 milijardom dolara upravljati AusAID. Svake sedmice svaki Australac uloži oko 2,40 dolara za plaćanje programa pomoći Australije, što iznosi oko 1% rashoda australske savezne vlade u poređenju sa 42% potrošenih na socijalno osiguranje i društvenu skrb.
Okeanske države primateljice
Na Solomonovim ostrvima 50% državne potrošnje plaćaju međunarodni donatori; primarno Australija, Novi Zeland, Evropska unija, Japan i Tajvan.
Globalni trgovački odnosi
Ova regija se sastoji od mnogih trgovačkih lamaca zbog male količine kopna i ograničenih resursa kojima države raspolažu. Mnogi imaju trgovinske ekonomije i u procesu su prelaza na razvijenu ekonomiju i infrastrukturu.
Vidi
- Lista okeanskih zemalja prema BDP-u (nominalno)
Izvori
- ^ "News Article | World Travel & Tourism Council (WTTC)". wttc.org (jezik: engleski). Pristupljeno 4. 2. 2025.
- ^ "Australia and the Global Economy – The Terms of Trade Boom | Explainer | Education". Reserve Bank of Australia (jezik: engleski). Pristupljeno 4. 2. 2025.