Holandski jezik

Nizozemski jezik (Nederlandse taal) (također: Nederduits/ donjonjemački jezik), poznat i kao holandski, ubraja se u germansku granu indoevropskih jezika. Većinom se koristi u Nizozemskoj, Belgiji te nekim bivšim i sadašnjim nizozemskim kolonijama. Varijanta koja se koristi u Belgiji ponekad se naziva flamanskim jezikom.

Porijeklo i razvoj

Nizozemski je jedan od zapadnogermanskih jezika. Nastao je iz donjofranačkog (jedne od grana donjonjemačkog) i drugih dijalekata donjonjemačkog jezika te se dalje razvijao u "nižim zemljama Franačke" – sjeverozapadno od Benraterove linije. Nauka o indogermanskim jezicima / germanistika smješta nizozemski jezik na zapadnu granu donjonjemačkog jezika uz bok donjosaskom i istočnodonjonjemačkoj grani njemačkog jezika. Govornici donjonjemačkih (sjevernonjemačkih) narječja i oni koji ih razumiju u pravilu su sposobni (većim dijelom) razumjeti i nizozemski. Ovaj jezik s pravom se može opisati kao strani jezik koji germanofoni najlakše mogu naučiti. Zbog, u poređenju s nizozemskim, složenije njemačke gramatike, ova izjava ne vrijedi i za govornike nizozemskog koji nauče njemački.

Prvobitno se, a i danas pretežno, govori u Nizozemskoj, flamanskom dijelu Belgije, Briselu i pograničnim regijama Francuske i Njemačke. Na jezičkoj granici prema njemačkom narječja nizozemskog, odnosno donjofranačkog neprimjetno prelaze u zapadnosrednjonjemačka narječja, koja su, također, franačkog porijekla.

Zasniva se na donjonjemačkom književnom jeziku 17. stoljeća, koji je postepeno obogaćivan izrazima iz narječja u pokrajinama Brabantu i Holandiji. Starija varijanta bio je prekoregionalni jezik Hanze, koji je bio u upotrebi u Antwerpenu, Bruggeu, a nedugo potom i u Nizozemskoj, gdje se proširio kao jezik trgovine i učenosti. Posuđenice potječu iz francuskog te u novije vrijeme pretežno engleskog jezika. Kad je riječ o rječnicima, nizozemski je u znatno većoj mjeri od savremenog njemačkog očuvao staronjemačke riječi. Daljnji jezični razvoj i novi oblici današnjeg njemačkog jezika nikad nisu uspjeli ući u nizozemski, pa tako u (standardnom) njemačkom već nestali pojmovi nastavljaju živjeti u nizozemskom (npr. oorlog, lenen, kiezen, verbazen). Za razliku od standardnog njemačkog, riječi su glasovno nepromijenjene, odnosno platt ("ravne"), dakle, nisu učestvovale u promjeni suglasnika u njemačkom standardnom jeziku.

Historijski pregled

Historija nizozemskog jezika često se dijeli na sljedeće faze:

• Staronizozemski (otprilike 800–1100) – ovim pojmom označavaju se starofranački dijalekti koji su se prostirali na današnjem nizozemskom govornom području. Ti dijalekti tek su slabo utvrđeni jer su njihovi tragovi neznatni.
• Pod srednjonizozemskim (otprilike 1100–1500) podrazumijevaju se flamanska i brabantska narječja donjofranačkog koja su djelomično bila prenesena i u pisani oblik. Iz ovog razdoblja usmenom predajom sačuvana su važna djela dvorskog i viteškog pjesništva. Srednjonizozemski se obično zvao "dietsch" ili "dütsch".
• Novonizozemski (od 16. stoljeća), naprotiv, zasniva se na prekoregionalnom donjonjemačkom književnom jeziku (nederdytsch; nederduitsch; "srednjodonjonjemački"). Od 17. stoljeća te posebno sredinom 20. donjonjemački je u sjevernoj Njemačkoj postepeno potiskivan od standardnog njemačkog (naročito u gradovima) te danas još postoji samo u obliku regionalnih dijalekata. U Flandriji, Brabantu i Nizozemskoj, međutim, donjonjemački se razvio u savremeni nizozemski standardni jezik.

Centralni događaj u historiji nizozemskog jezika bilo je dovršenje "Statenbijbel" (Državne Biblije) između 1618. i 1637. Ona ima slično značenje kao i njemački prijevod Biblije Martina Luthera. Prijevod je nastao po nalogu crkvenog sabora u Dordrechtu te se usmjeravao prema autentičnim grčkim izvornicima. Prijevod Biblije bitno je doprinio pojednostavljenju jezika.

Daljnja važna izdanja koja su utjecala na nastanak jedinstvenog jezika bila su prvi nizozemski gramatički priručnik Twe-sprack vande Nederduitsche letterkunst, djelo nastalo radom Hendrika Laurenszona i drugih članova ugledne amsterdamskog "Rederijkerskamera" oko 1584, i temeljno djelo Aanleidinghe ter Nederduitsche Dichtkunste, koje je 1650. napisao Just van den Vondel.

Rasprostranjenost

Osim u Kraljevini Nizozemskoj i Belgiji, nizozemski se u prošlosti uveliko koristio i na sjeveru Francuske, području znanom kao Francuska Nizozemska. Danas ga je na tom području praktično potpuno zamijenio francuski jezik.

Na svijetu postoji približno 23 miliona izvornih govornika ovog jezika, ne računajući govornike afrikansa.

Službeni status

Nizozemski je službeni jezik Kraljevine Nizozemske (koja obuhvata evropsku Nizozemsku, Arubu i nekadašnje Nizozemske Antile). Također je jedini službeni jezik Surinama, koji je do 1975. bio dio Kraljevine Nizozemske. U Belgiji ima status jednog od tri službena jezika te službenog jezika pokrajine Flandrije. Jedan je od službenih jezika Evropske unije.

Od 1980. tijelo koje regulira ovaj jezik jest Nizozemska jezička unija (Nederlandse Taalunie). Njen je zadatak usklađivanje i pojednostavljivanje raznih književnih i gramatičkih aspekata ovog jezika. Organizacija je zadužena i za promociju nizozemskog jezika. Redovno izdaje "zelenu knjižicu" (groen boekje), spisak službenih riječi nizozemskog jezika. Od 2005. i Surinam je član ove organizacije, tako da su tu sada, uz belgijsko-nizozemske, i brojni surinamski izrazi.

Jezici proizašli iz nizozemskog

Bliski rođak nizozemskog jezika jest afrikans ili afrikanerski jezik, koji se govori u Južnoafričkoj Republici i Namibiji. Ovaj jezik nastao je većinom od raznih dijalekata nizozemskog iz 17. stoljeća. Govornici nizozemskog obično mogu razumjeti i čitati afrikans.

Također postoji određeni broj kreolskih jezika nizozemskog porijekla, većinom u Indoneziji i SAD-u.

Dijalekti

Postoje razni dijalekti nizozemskog, i u Nizozemskoj i u Belgiji. Obično se dijele u sljedeće grupe:

A. Jugozapadna grupa (Zeeuws / West-Vlaams)

1. A zapadnoflamanski, uključuje Frans-Vlams i Ceuvs-Vlams

B. Sjeverozapadna grupa

C. Sjeveroistočna grupa

D. Centralnosjeverna grupa

E. Centralnojužna grupa

F. Jugoistočna grupa

G. Surinam

Primjeri

Također pogledajte

• Indoevropski jezici

Vanjski linkovi

• Učenje nizozemskog posredstvom interneta
• Naučite nizozemski
• Nederlandse Taalunie & Taalunieversum (Nizozemska jezička unija)