John Kerry
John Kerry | |
---|---|
1. Specijalni predsjednički izaslanik SAD-a za klimu | |
Vrijeme na vlasti 20. januar 2021 – | |
Prethodnik | Ured uspostavljen |
68. Državni sekretar SAD | |
Vrijeme na vlasti 1. februar 2013 – 20. januar 2017. | |
Prethodnik | Hillary Clinton |
Nasljednik | Rex Tillerson |
Savezni senator iz države Massachusetts | |
Vrijeme na vlasti 2. januar 1985 – 1. februar 2013. | |
Prethodnik | Paul Tsongas |
Nasljednik | Mo Cowan |
Rođenje | John Forbes Kerry 11. decembar 1943 Aurora, Colorado, SAD |
Nacionalnost | Amerikanac |
Politička stranka | Demokratska stranka |
Porodica | |
Supruga | Julia Thorne (1970–1988) Teresa Heinz (1995–danas) |
Djeca | 2 |
Obrazovanje | Univerzitet Yale |
Vjera | katoličanstvo |
Potpis |
John Forbes Kerry američki je političar koji trenutno služi kao specijalni predsjednički izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za klimu. Prethodno je obnašao dužnost državnog sekretara SAD-a od 2013. do 2017. godine.
Kerry je također vršio dužnost senatora iz savezne države Massachusetts od 1985. do 2013. i bio predsjednik senatske Komisije za međunarodne odnose. Bio je kandidat Demokratske stranke na predsjedničkim izborima 2004., izgubivši od republikanskog kandidata, Georgea W. Busha.
Rani život
Kerry je odrastao kao vojno derište u Massachusettsu i Washingtonu, prije nego što je pohađao internat u Massachusettsu i New Hampshireu. 1966. godine, nakon što je diplomirao na univerzitetu Yale, Kerry se prijavio u Pomorski rezervat Sjedinjenih Američkih Država, konačno dostigavši čin poručnika. Od 1968. do 1969. godine, tokom Vijetnamskog rata, služio je skraćenu četvoromjesečnu turneju u Južnom Vijetnamu. Dok je služio kao zapovjednik lađe Swift, Kerry je zadobio tri rane u borbi s Viet Congom, za što je zaradio tri medalje Purple Heart. Kerry je nagrađena srebrnom i bronzanom medaljom za hrabro ponašanje u odvojenim vojnim angažmanima. Nakon odsluženja aktivne vojne službe, Kerry se vratio u SAD i postao otvoreni protivnik Vijetnamskog rata. Stekao je nacionalno priznanje kao antiratni aktivist, služeći kao glasnogovornik vijetnamske organizacije Veterani protiv rata. Kerry je svjedočio na Fulbrightovoj raspravi pred senatskim Odborom za vanjske odnose, gdje je politiku vlade SAD-a u Vijetnamu opisao kao uzrok ratnih zločina.
Rana politička karijera i senat
1972. Kerry je ušao u izbornu politiku kao demokratski kandidat za Zastupnički dom Sjedinjenih Američkih Država u 5. kongresnom okrugu Massachusettsa. Kerry je pobijedio u demokratskoj nominaciji, ali ga je na općim izborima porazio njegov republikanski protivnik. Nakon toga radio je kao voditelj radio emisije u Lowellu i kao izvršni direktor zagovaračke organizacije dok je pohađao Pravni fakultet u Boston Collegeu. Nakon što je 1976. godine dobio doktora pravne prakse, Kerry je služio od 1977. do 1979. godine kao prvi pomoćnik okružnog tužioca u okrugu Middlesex, gdje je sudio u krivičnim predmetima i vodio okružno tužilaštvo. Nakon razdoblja u privatnoj pravnoj praksi, Kerry je 1982. izabran za zamjenika guvernera Massachusettsa. 1984. Kerry je izabran u Senat Sjedinjenih Američkih Država. Kao član senatskog odbora za vanjske odnose, vodio je niz ročišta koja su istraživala trgovinu narkoticima u Latinskoj Americi, a koja su otkrivala aspekte afere Iran-Contra. Ponovo je izabran za senatora 1990., 1996., 2002. i 2008. godine.
Predsjednički izbori 2004
Kerry je 2004. godine pobijedio u predsjedničkoj nominaciji Demokratske stranke, zajedno s kandidatom za potpredsjednika i senatorom Sjeverne Karoline Johnom Edwardsom. Kerry je vodio kampanju kao kritičar republikanskog predsjednika Georgea W. Busha za rat u Iraku i zagovarao liberalnu unutrašnju politiku. Kerry je izgubio Kolegij izbornika i glasanje uskim razmakom, osvojivši 251 izbornika naspram Bushovih 286 i 48,3% glasova naspram Bushovih 50,7%.[1] Kerry je ostao u Senatu i predsjedavao je Odborom za vanjske odnose od 2009. do 2013.
Državni sekretar SAD
U januaru 2013., predsjednik Barack Obama nominirao je Kerrya za nasljednika odlazeće državne sekretarke Hillary Clinton, a njegove kolege iz Senata potvrdile su ga glasanjem 94–3.[2] Kao državni sekretar, Kerry je pokrenuo izraelsko-palestinske mirovne pregovore 2013–2014, a i pregovarao je o značajnim sporazumima koji su ograničavali iranski nuklearni program, uključujući Zajednički plan akcije za 2013. i Zajednički sveobuhvatni plan akcije za 2015. godinu. Kerry je 2015. godine u ime SAD-a potpisao Pariški sporazum o klimatskim promjenama. Kerry je bio državni sekretar do kraja Obamine administracije u januaru 2017. godine, kada je napustio vladinu službu.
Specijalni predsjednički izaslanik za klimu
23. novembra 2020. godine, tranzicijski tim izabranog predsjednika Joea Bidena najavio je da će Kerry zauzeti puno radno mjesto u administraciji, služeći kao specijalni izaslanik za klimu.[3] Kerry je stupio na dužnost 20. januara 2021, nakon Bidenove inauguracije.
Procurjela audiokaseta
25. aprila 2021. The New York Times objavio je sadržaj sa procurjele audiokasete trosatnog snimljenog razgovora ekonomiste Saeeda Leylaza i iranskog ministra vanjskih poslova Mohammada Javada Zarifa. Snimljeni razgovor povezan je s projektom usmene historije, "U islamskoj Republici vlada vojno polje", koji dokumentira rad trenutne iranske administracije.[4][5] Traku je nabavio londonski informativni kanal Iran International.[6]
U traci, koju Times naziva "izvanrednim" trenucima, Zarif otkriva da mu je tada državni sekretar Kerry rekao da je Izrael napao iranske aktive u Siriji "najmanje 200 puta".[4][7][8][9] Iako traka nije ovjerena, glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova nije porekao njenu valjanost.[10]
Devetnaest republikanskih senatora potpisalo je pismo tražeći od predsjednika Bidena da istraži zahtjev Zarifa.[11] 27. aprila 2021. godine republikanci su pozvali Kerrya da podnese ostavku iz Vijeća za nacionalnu sigurnost Bidenove administracije. Kerry je u tvitu demantirao Zarifov račun, napisavši: "Mogu vam reći da su ova priča i ovi navodi nedvosmisleno lažni. To se nikada nije dogodilo - ni kada sam bio državni sekretar ni od tada."[7]
Reference
- ^ "George W. Bush će vjerovatno pobijediti i na ovim izborima u Americi". dw.com. Pristupljeno 3. 11. 2004.
- ^ "John Kerry će biti novi državni sekretar SAD-a". Klix.ba. Pristupljeno 16. 12. 2012.
- ^ "Joe Biden vraća Johna Kerryja, bit će izaslanik za klimatske promjene". Klix.ba. Pristupljeno 24. 11. 2020.
- ^ a b Fassihi, Farnaz (26. 4. 2021). "Iran's Foreign Minister, in Leaked Tape, Says Revolutionary Guards Set Policies". The New York Times (jezik: engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 28. 4. 2021.
- ^ "Iran foreign minister criticises power of Qassem Suleimani in leaked interview". the Guardian (jezik: engleski). 25. 4. 2021. Pristupljeno 28. 4. 2021.
- ^ Blake, Aaron (28. 4. 2021). "The John Kerry-Iran controversy, explained". The Washington Post.
- ^ a b "GOP tears into Kerry amid Iran controversy". POLITICO (jezik: engleski). Pristupljeno 28. 4. 2021.
- ^ "John Kerry Denies He Shared Israeli Military Info with Iran After Leaked Audio: 'Never Happened'". PEOPLE.com (jezik: engleski). Pristupljeno 28. 4. 2021.
- ^ "John Kerry, the latest victim of Zarif's big mouth - Analysis". The Jerusalem Post | JPost.com (jezik: engleski). Pristupljeno 28. 4. 2021.
- ^ CNN, Mostafa Salem and Ramin Mostaghim. "In leaked tape, Iran's foreign minister criticizes Revolutionary Guards, Qasem Soleimani". CNN. Pristupljeno 28. 4. 2021.
- ^ Group, ELLIE BUFKIN, Sinclair Broadcast (29. 4. 2021). "Republicans call for investigation into allegations against John Kerry". WPDE. Pristupljeno 30. 4. 2021.
Vanjski linkovi
- John Kerry na Wikimedia Commonsu