Malta Cup
European Masters | |
---|---|
Lokacija | Razne evropske države |
Osnovan | 1989. |
Organizacija | WPBSA |
Nagradni fond | 407.000 funti |
Trenutni šampion | Kyren Wilson |
European Masters profesionalni je snukerski turnir koji je periodično u kalendaru takmičenja od sezone 1988/89. Ranije je bio poznat pod imenom European Open. Od 2005. do 2008. zvao se Malta Cup i održavan je na Malti kao jedini rangirni turnir u Evropi izvan Britanskih otoka prije nego što je obustavljen. Godine 2016. ponovo je pokrenut pod novim, aktualnim imenom.
Historija
Prije početka sezone 1988/1989. nije bilo turnira izvan Ujedinjenog Kraljevstva, pa je WPBSA odlučila pokrenuti turnir European Open, koji bi se igrao negdje u Evropi. Pod različitim sponzorima, turnir se igrao kao rangirni turnir do sezone 1996/97.
Nakratko je oživljen u sezoni 1998/99, ali pod imenom Irish Open. Sljedeće sezone Malta Grand Prix bio je jedini rangirni turnir u kontinentalnoj Evropi, a u sezoni 2000/01. nije ih uopće ni bilo, prvi put u 13 sezona.
European Open oživljen je u 2001/02. i preimenovan u Malta Cup za sezonu 2004/05. Postao je pozivni turnir u sezoni 2007/08, ali je 2009. ukinut.
Godine 2016. objavljeno je da će turnir biti oživljen pod imenom European Masters i da će biti održan u Rumuniji sljedeće tri godine.[1][2] Međutim, 2017. objavljeno je da će turnir te godine biti održan u Belgiji.[3] Godine 2020. održan je u Milton Keynesu zbog pandemije COVID-a 19. Prvo izdanje u 2022. organizovano je u istom gradu nakon što je stopa zaraženosti COVID-om 19 u Bavarskoj spriječila da turnir ugosti Gradska dvorana u Fürthu. Finale se tradicionalno igra na devet dobijenih frejmova, ali je za spomenuto prvo izdanje u 2022. prošireno na deset dobijenih.
U historiji turnira ostvaren je jedan maksimalni brejk. To je uspio Alain Robidoux 1989. u prvom kolu kvalifikacija protiv Jima Meadowcrofta.[4][5]
Pobjednici
Godina | Pobjednik | Protivnik | Rezultat | Sezona | |
---|---|---|---|---|---|
European Open (rangirni) | |||||
1989. | John Parrott | Terry Griffiths | 9–8 | 1988/89. | |
1990. | John Parrott | Stephen Hendry | 10–6 | 1989/90. | |
1991. | Tony Jones | Mark Johnston-Allen | 9–7 | 1990/91. | |
1992. | Jimmy White | Mark Johnston-Allen | 9–3 | 1991/92. | |
1993. | Steve Davis | Stephen Hendry | 10–4 | 1992/93. | |
1993. | Stephen Hendry | Ronnie O'Sullivan | 9–5 | 1993/94. | |
1994. | Stephen Hendry | John Parrott | 9–3 | 1994/95. | |
1996. | John Parrott | Peter Ebdon | 9–7 | 1995/96. | |
1997. | John Higgins | John Parrott | 9–5 | 1996/97. | |
Irish Open (rangirni) | |||||
1998. | Mark Williams | Alan McManus | 9–4 | 1998/99. | |
European Open (rangirni) | |||||
2001. | Stephen Hendry | Joe Perry | 9–2 | 2001/02. | |
2003. | Ronnie O'Sullivan | Stephen Hendry | 9–6 | 2002/03. | |
2004. | Stephen Maguire | Jimmy White | 9–3 | 2003/04. | |
Malta Cup (rangirni) | |||||
2005. | Stephen Hendry | Graeme Dott | 9–7 | 2004/05. | |
2006. | Ken Doherty | John Higgins | 9–8 | 2005/06. | |
2007. | Shaun Murphy | Ryan Day | 9–4 | 2006/07. | |
Malta Cup (nerangirni) | |||||
2008. | Shaun Murphy | Ken Doherty | 9–3 | 2007/08. | |
European Masters (rangirni)[2] | |||||
2016. | Judd Trump | Ronnie O'Sullivan | 9–8 | 2016/17. | |
2017. | Judd Trump | Stuart Bingham | 9–7 | 2017/18. | |
2018. | Jimmy Robertson | Joe Perry | 9–6 | 2018/19. | |
2020 (januar) | Neil Robertson | Zhou Yuelong | 9–0 | 2019/20. | |
2020 (septembar) | Mark Selby | Martin Gould | 9–8 | 2020/21. | |
2022 (februar) | Fan Zhengyi | Ronnie O'Sullivan | 10–9 | 2021/22. | |
2022 (august) | Kyren Wilson | Barry Hawkins | 9–3 | 2022/23. |
Također pogledajte
Reference
- ^ "Romania to stage new European Championship". WPBSA. 21. 12. 2015. Pristupljeno 25. 5. 2016.
- ^ a b "European Open 2016". WPBSA. 10. 5. 2016. Arhivirano s originala, 11. 5. 2016.
- ^ "Belgium To Host Snooker's European Masters". WPBSA. 5. 7. 2017. Pristupljeno 6. 7. 2017.
- ^ Chris Turner. "Major European Tournaments". cajt.pwp.blueyonder.co.uk. Chris Turner's Snooker Archive. Arhivirano s originala, 16. 2. 2012. Pristupljeno 4. 11. 2011.
- ^ Chris Turner. "Maximum breaks". cajt.pwp.blueyonder.co.uk. Chris Turner's Snooker Archive. Arhivirano s originala, 10. 2. 2013. Pristupljeno 4. 11. 2011.