Mercosur

Mercosur (na španskom), Mercosul (na portugalskom) ili Ñemby Ñemuha (na Guarani), službeno Južno zajedničko tržište, ^[a] je južnoamerički trgovinski blok osnovan Ugovorom iz Asunciona 1991. i Protokolom iz Ouro Preta 1994.Njene punopravne članice su Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj. Venecuela je punopravna članica, ali je suspendovana od 1. decembra 2016. Pridružene zemlje su Bolivija, Čile, Kolumbija, Ekvador, Gvajana, Peru i Surinam.^[1]

Ime Mercosur je španjolski portmanteau Mercado Común del Sur (portugalski Mercosul, portmanteau Mercado Comum do Sul) što oba znače "Zajedničko tržište juga". Porijeklo Mercosur-a povezano je sa raspravama o konstituiranju regionalnog ekonomskog tržišta za Latinsku Ameriku, koje sežu do sporazuma koji je uspostavio Latinoameričku asocijaciju za slobodnu trgovinu 1960, koju je naslijedilo Latinoameričko udruženje za integraciju 1980-ih. U to vrijeme, Argentina i Brazil su postigli napredak u tom pitanju, potpisavši Iguaçu deklaraciju (1985), kojom je uspostavljena bilateralna komisija, nakon čega je slijedeće godine uslijedio niz trgovinskih sporazuma. Ugovor o integraciji, saradnji i razvoju, potpisan između obje zemlje 1988, postavio je za cilj uspostavljanje zajedničkog tržišta, kome bi se mogle pridružiti i druge zemlje Latinske Amerike. Paragvaj i Urugvaj su se pridružili procesu i četiri zemlje su postale potpisnice Ugovora iz Asunciona (1991), kojim je uspostavljeno Južno zajedničko tržište, trgovinski savez čiji je cilj jačanje regionalne ekonomije, premještanje robe, ljudi među sobom, radne snage i kapitala. Prvobitno je uspostavljena zona slobodne trgovine, u kojoj zemlje potpisnice neće oporezovati ili ograničavati jedna drugoj uvoz. Od 1. januara 1995. ovo područje je postalo carinska unija, u kojoj su svi potpisnici mogli naplaćivati iste kvote na uvoz iz drugih zemalja (zajednička eksterna tarifa). Sljedeće godine, Bolivija i Čile su stekli status članstva. Druge latinoameričke nacije izrazile su interesovanje za pridruživanje grupi.

Svrha Mercosur-a je promovisanje slobodne trgovine i fluidnog kretanja robe, ljudi i valute. Od svog osnivanja, funkcije Mercosura su mnogo puta ažurirane i dopunjene; trenutno se ograničava na carinsku uniju, u kojoj postoji slobodna trgovina unutar zone i zajednička trgovinska politika između zemalja članica. Mercosur je 2019. ostvario nominalni bruto domaći proizvod (BDP) od oko 4,6 triliona američkih dolara, čime je blok 5. ekonomija svijeta. Blok je visoko na indeksu humanog razvoja. Potpisala je sporazume o slobodnoj trgovini sa Izraelom, Egiptom, Japanom i Evropskom unijom, između ostalih.

Države članice

Mercosur se sastoji od 5 suverenih država članica: Argentina; Brazil; Paragvaj; Urugvaj i Venecuela (suspendovan od decembra 2016.); i 7 pridruženih država: Surinam, Gvajana, Kolumbija, Ekvador, Peru, Čile i Bolivija, ova potonja je u procesu inkorporacije (od 17. jula 2015.);^[2] Plus dvije države posmatrača: Meksiko i Novi Zeland.

Nakon opoziva predsjednika Fernanda Luga od strane Senata Paragvaja, ova zemlja je suspendovana iz Mercosura, a prijem Venecuele kao punopravne članice stupio je na snagu 31. jula 2012. Venecuela je imala četiri godine da se u potpunosti prilagodi propisima trgovinskog bloka, ali to nije učinila, a nacija je suspendovana iz Mercosura 1. decembra 2016.^[3]

Reference