Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine
Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine | |
---|---|
Skraćenica | SDP BiH |
Predsjednik | Nermin Nikšić |
Potpredsjednik | Vidi spisak
|
Generalni sekretar | Elvir Karajbić |
Osnivač(i) | Nijaz Duraković |
Osnovana | 27. decembar 1992. |
Nastala iz | Savez komunista BiH |
Slogan | "Da svane dan" |
Sjedište | Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
Adresa | Alipašina 41 |
Mladi ogranak | Forum mladih (FOM) |
Broj članova | ~43.000 |
Politička pozicija | Lijevi centar[1] |
Ideologija | Socijaldemokratija[2] Proevropejstvo |
Međunarodno članstvo | Socijalistička internacionala Progresivna alijansa |
Evropska stranka | Partija evropskih socijalista (pridruženi član) |
Boje | Crvena |
Predstavnički dom BiH | 5 / 42
|
Dom naroda BiH | 0 / 15
|
Predstavnički dom FBiH | 15 / 98
|
Dom naroda FBiH | 13 / 80
|
Narodna skupština RS | 3 / 83
|
Skupština BD | 1 / 31
|
Skupštine kantona FBiH | 34 / 289
|
Veb-sajt | |
www |
Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine (skr. SDP BiH), jednostavnije Socijaldemokratska partija (SDP), jeste socijaldemokratska politička stranka u Bosni i Hercegovini.
Nastala je transformacijom bivšeg Saveza komunista Bosne i Hercegovine i u svom programu je preuzela moderniju lijevu proevropsku orijentaciju.
Prvi predsjednik (po raspadu Saveza komunista Jugoslavije) bio je Nijaz Duraković. Trenutni predsjednik je Nermin Nikšić.
Historija
Nastanak
SDP BiH vuče korijene iz Socijaldemokratske stranke Bosne i Hercegovine, osnovane 1909.
Neposredno nakon aneksije Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske, u oktobru 1908, vodeći ljudi radničkog pokreta započeli su rad na osnivanju Socijaldemokratske stranke Bosne i Hercegovine. Pripremljen je i program na srpskohrvatskom i njemačkom jeziku koji je sarajevska radnička skupština podržala krajem godine, dok je u januaru naredne godine organizovan privremeni stranački odbor. U aprilu 1909. počinje sa objavljivanjem lista "Glas slobode" kao glasilo stranke koja zvanično još nije bila oformljena iako je već bila prisutna u društvenom i političkom životu radnika. Sredinom godine bili su ustanovljeni gotovo svi uslovi za djelovanje socijaldemokratske stranke, te je osnivački kongres konačno održan u Sarajevu 28. i 29. juna 1909.[3]
Dana 20. aprila 1919. Socijaldemokratska stranka postala je dio Saveza komunista Jugoslavije.[4]
Prijeratni period
Na prvim višestranačkim izborima u BiH, održanim 18. novembra 1990, Savez Komunista BiH nastupila je pod nazivom Savez komunista BiH – Stranka demokratskih promjena (SK BiH - SDP). Nakon pada komunizma u Istočnoj Evropi i promjenama koje su nakon toga nastupile 90-ih godina 20. vijeka, SK BiH je tokom rata u BiH[5][6] transformirana u današnji SDP BiH koji je pravni nasljednik SK BiH.
Na izborima za Skupštinu SR BiH SK BiH - SDP osvojila je 19 mandata, od čega su 15 u Vijeću građana, a 4 u Vijeću općina. Također su na izborima osvojili mjesto gradonačelnika Tuzle, te načelnika općine Vareš i Novo Sarajevo. To su jedina tri mjesta gdje nisu tzv. nacionalne stranke: Stranka demokratske akcije (SDA), Srpska demokratska stranka (SDS) i Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) osvojile najviše glasova.
SDP BiH je službeno ponovno uspostavljen 27. decembra 1992.[4]
Poslijeratni period
Na prvim poslijeratnim izborima u Bosni i Hercegovini 1996. godine, SDP BiH je nastupio u koaliciji sa još pet stranaka u Združenoj listi. Kandidati za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH Sead Avdić i Ivo Komšić nisu pobijedili.
Zlatko Lagumdžija je 6. aprila 1997. izabran za novog predsjednika SDP-a BiH. Na općim vanrednim izborima 2000. SDP BiH je osvojio najviše mandata u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Božidar Matić je 22. februara 2001. imenovan za predsjedavajućeg Vijeća ministara.
Na općim izborima 2006. Željko Komšić izabran je za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Ponovo je izabran četiri godine kasnije, na općim izborima 2010.
Za predsjednika stranke 7. decembra 2014. izabran je Nermin Nikšić koji je naslijedio Lagumdžiju.[7][8] Uoči lokalnih izbora 2020. SDP BiH je ušao u trostranačku liberalnu koaliciju sa strankama: Narod i pravda (NiP) i Naša stranka (NS), takozvana "Trojka".
Koalicija, koju su podržavale stranke Savez za bolju budućnost i Narodni evropski savez, najavila je kandidaturu Denisa Bećirovića za bošnjačkog člana Predsjedništva uoči prestojećih izbora.[9] Na općim izborima održanim 2. oktobra 2022, Bećirović je izabran u Predsjedništvo BiH sa 57,37% glasova.[10] Nakon izbora, SDP BiH je postigao dogovor o formiranju nove vlasti uz podršku koalicije Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Hrvatske demokratske zajednice BiH, Naroda i pravde, Naše stranke i Demokratskog narodnog saveza (DNS).[11]
Ideologija
Socijaldemokratska partija BiH smatra se ljevičarskom demokratskom strankom. Programska vizija odgovara vrijednostima i idejama socijaldemokratije u Evropi i svijetu. SDP BiH se također smatra i građanskom strankom, koja je posebno zainteresirana za poboljšanje socijalnog statusa radnika, seoskog stanovništva, studenata, omladine, boraca, žena, penzionera i građana Bosne i Hercegovine, kako u državi, tako i u dijaspori.
Spisak predsjednika
# | Predsjednik | Mandat | |||
---|---|---|---|---|---|
Od | Do | Trajanje | |||
1. | Nijaz Duraković (1949–2012) |
27. decembar 1992. | 6. april 1997. | 4 godine, 3 mjeseca i 11 dana | |
2. | Zlatko Lagumdžija (r. 1955) |
6. april 1997. | 7. decembar 2014. | 17 godina, 8 mjeseci i 2 dana | |
3. | Nermin Nikšić (r. 1960) |
7. decembar 2014. | trenutno | 9 godina, 215 dana |
Izbori
Opći izbori
Predsjedništvo
Godina | # | Kandidat | Broj glasova | % | Konstitutivni
narod |
Izabran? |
---|---|---|---|---|---|---|
1996.[a] | 2. | Ivo Komšić[b] | 37.684 | 10,1 | Hrvati | Ne |
4. | Sead Avdić | 21.254 | 2,3 | Bošnjaci | ||
1998. | 2. | Gradimir Gojer | 113.961 | 31,8 | Hrvati | |
2002. | 3. | Alija Behmen | 90.434 | 17,5 | Bošnjaci | |
7. | Mladen Grahovac | 22.852 | 4,5 | Srbi | ||
2006. | 1. | Željko Komšić | 116.062 | 40,0 | Hrvati | Da |
4. | Jugoslav Jovičić | 22.245 | 4,1 | Srbi | Ne | |
2010. | 1. | Željko Komšić | 337.065 | 60,6 | Hrvati | Da |
2014. | 4 | Bakir Hadžiomerović | 75.369 | 10,0 | Bošnjaci | Ne |
2018. | 2. | Denis Bećirović | 194.688 | 33,5 | ||
2022. | 1. | 330.238 | 57,37 | Da | ||
3. | Vojin Mijatović | 38.655 | 6,1 | Srbi | Ne |
Državni nivo
Godina | # | Broj glasova | % | Predstavnički dom | Dom naroda | Status |
---|---|---|---|---|---|---|
1996.[a] | 4. | 136.203 | 5,68 | 2 / 42
|
0 / 15
|
Opozicija |
1998. | 5. | 159.876 | 9,26 | 4 / 42
|
1 / 15
| |
2000. | 1. | 268.270 | 18,00 | 9 / 42
|
3 / 15
|
Vlast |
2002. | 4. | 128.212 | 10,43 | 4 / 42
|
1 / 15
|
Opozicija |
2006. | 143.272 | 10,15 | 5 / 42
|
1 / 15
| ||
2010. | 1. | 284.435 | 17,33 | 8 / 42
|
4 / 15
|
Vlast |
2014. | 7. | 108.501 | 6,65 | 3 / 42
|
0 / 15
|
Opozicija |
2018. | 4. | 150.453 | 9,08 | 5 / 42
|
1 / 15
| |
2022. | 129,499 | 8,15 | 5 / 42
|
0 / 15
|
Vlast |
Entitetski nivo
Federacija Bosne i Hercegovine
Godina | # | Broj glasova | % | Predstavnički dom | Dom naroda | Status |
---|---|---|---|---|---|---|
1996.[a] | 3. | 105.897 | 7,93 | 11 / 140
|
4 / 65
|
Opozicija |
1998. | 126.635 | 13,65 | 19 / 140
|
10 / 72
| ||
2000. | 2. | 226.440 | 26,09 | 37 / 140
|
37 / 81
|
Vlast |
2002. | 3. | 111.668 | 15,96 | 15 / 98
|
9 / 53
|
Opozicija |
2006. | 130.204 | 15,17 | 17 / 98
|
12 / 58
| ||
2010. | 1. | 251.053 | 24,53 | 28 / 98
|
21 / 58
|
Vlast |
2014. | 5. | 100.626 | 10,14 | 12 / 98
|
10 / 58
|
Opozicija |
2018. | 2. | 145.458 | 14,53 | 16 / 98
|
12 / 58
| |
2022. | 131.323 | 13,46 | 15 / 98
|
15 / 80
|
Vlast |
Republika Srpska
Godina | # | Broj glasova | % | Broj mandata | Status |
---|---|---|---|---|---|
1996.[a] | 7. | 22.329 | 2,10 | 2 / 83
|
Opozicija |
1997. | 14.954 | 2,67 | 2 / 83
| ||
1998. | 8. | 19.892 | 2,7 | 2 / 83
| |
2000. | 6. | 31.176 | 5,00 | 4 / 83
| |
2002. | 9. | 17.227 | 3,4 | 3 / 83
| |
2006. | 14.079 | 2,50 | 1 / 83
| ||
2010. | 7. | 19.297 | 3,05 | 3 / 83
| |
2014. | 9. | 12.471 | 1,88 | 0 / 83
|
Vanparlamentarna |
2018. | Nije učestvovala | ||||
2022.[c] | 5. | 36.652 | 5.73 | 3 / 83
|
Podrška vlasti |
Kantonalni nivo
Godina | Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine | |||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
USK | PK | TK | ZDK | BPK | SBK | HNK | KS | K10 | Ukupno | |
1996.[a] | 1 / 50
|
0 / 20
|
9 / 50
|
4 / 59
|
1 / 31
|
2 / 55
|
1 / 50
|
8 / 45
|
0 / 15
|
26 / 406
|
1998. | 3 / 50
|
1 / 30
|
10 / 50
|
11 / 50
|
5 / 31
|
5 / 50
|
3 / 50
|
11 / 45
|
1 / 30
|
50 / 417
|
2000. | 6 / 30
|
4 / 19
|
16 / 35
|
11 / 35
|
8 / 25
|
6 / 28
|
4 / 28
|
14 / 35
|
1 / 23
|
70 / 279
|
2002. | 4 / 30
|
3 / 21
|
11 / 35
|
6 / 35
|
5 / 25
|
3 / 30
|
3 / 30
|
10 / 35
|
1 / 25
|
46 / 289
|
2006. | 6 / 30
|
2 / 21
|
11 / 35
|
5 / 35
|
6 / 25
|
3 / 30
|
2 / 30
|
7 / 35
|
1 / 25
|
43 / 289
|
2010. | 8 / 30
|
1 / 21
|
13 / 35
|
10 / 35
|
7 / 25
|
6 / 30
|
5 / 30
|
10 / 35
|
1 / 25
|
61 / 289
|
2014. | 4 / 30
|
1 / 21
|
6 / 35
|
4 / 35
|
2 / 25
|
4 / 30
|
3 / 30
|
4 / 35
|
1 / 25
|
29 / 289
|
2018. | 4 / 30
|
3 / 21
|
10 / 35
|
6 / 35
|
2 / 25
|
5 / 30
|
3 / 30
|
4 / 35
|
1 / 25
|
36 / 289
|
2022. | 3 / 30
|
1 / 21
|
8 / 35
|
5 / 35
|
2 / 25
|
4 / 30
|
3 / 30
|
6 / 35
|
2 / 25
|
34 / 289
|
Lokalni izbori
Godina | Predsjednik | Načelnici | Gradovi/Općine | +/- |
---|---|---|---|---|
1997. | U ovom periodu načelnici i gradonačelnici birani su preko općinskih i gradskih vijeća | |||
2000. | ||||
2004. | Zlatko Lagumdžija | 13 / 143
|
Bihać, Bosansko Grahovo, Centar (Sarajevo), Gračanica, Gradačac, Kakanj, Novi Grad (Sarajevo), Novo Sarajevo, Tuzla, Vareš, Živinice, Vukosavlje, Brčko | |
2008. | 10 / 143
|
Bihać, Centar (Sarajevo), Gračanica, Kakanj, Novi Grad (Sarajevo), Sarajevo, Tuzla, Vareš, Živinice, Vukosavlje | 3 | |
2012. | 10 / 143
|
Bosanska Krupa, Centar (Sarajevo), Doboj Jug, Gračanica, Gradačac, Ključ, Srebrenik, Trnovo (FBiH), Tuzla, Živinice | ||
2016. | Nermin Nikšić | 8 / 144
|
Bosanska Krupa, Gračanica, Gradačac, Ključ, Lukavac, Maglaj, Tuzla, Živinice | 2 |
2020. | 11 / 145
|
Bosanska Krupa, Goražde, Gračanica, Gradačac, Jablanica, Ključ, Maglaj, Novo Sarajevo, Sarajevo, Stari Grad (Sarajevo), Tuzla | 3 |
Također pogledajte
- Savez komunista Jugoslavije
- Savez komunista Bosne i Hercegovine
- Spisak političkih stranaka u Bosni i Hercegovini
Napomene
- ^ a b c d e SDP BiH je na općim izborima 1996. nastupila u političkom savezu "Združena lista" sa, UBSD, HSS BiH, MBO i RS BiH.
- ^ Član Hrvatske seljačke stranke BiH.
- ^ SDP BiH je na izbore 2022. za Narodnu skupštinu Republike Srpske nastupio u koaliciji "Pokret za državu" sa strankama: SBIH, SDA, SBB, DF, GS, PDA, SD BiH, NES i BHZ. Mandate su osvojili: SDP (3), SDA (1) i BHZ (1).
Reference
- ^ Nardelli, Alberto; Dzidic, Denis (8. 10. 2014). "Bosnia and Herzegovina: the world's most complicated system of government?". The Guardian (jezik: engleski). ISSN 0261-3077. Pristupljeno 18. 9. 2023.
- ^ "Parties and Elections in Europe". parties-and-elections.eu. Arhivirano s originala, 20. 11. 2023. Pristupljeno 26. 6. 2023.
- ^ Anđelić, Neven (2009). SDP - Prvih 100 godina (PDF). Sarajevo: Forum lijeve incijative.
- ^ a b "Historija SDP BiH". SDP BiH. Pristupljeno 18. 9. 2023.
- ^ Nezavisne novine[mrtav link]
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 3. 9. 2011. Pristupljeno 9. 5. 2012.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ "Nermin Nikšić je novi predsjednik SDP-a". www.klix.ba (jezik: hrvatski). Pristupljeno 18. 9. 2023.
- ^ "Nikšić novi predsjednik SDP-a BiH". Al Jazeera Balkans. Pristupljeno 29. 2. 2024.
- ^ "Denis Bećirović zvanično kandidat opozicije za člana Predsjedništva BiH". www.klix.ba (jezik: hrvatski). Pristupljeno 18. 9. 2023.
- ^ "Bećirović dobio 116 hiljada glasova više od Izetbegovića, a Cvijanović sama više od svojih protukandidata skupa". www.klix.ba (jezik: hrvatski). Pristupljeno 18. 9. 2023.
- ^ "BiH dobila novo Vijeće ministara, državnu vlast sada čine SNSD, HDZ, SDP, NiP, NS, DNS..." www.klix.ba. Pristupljeno 18. 9. 2023.