Štitar

Štitar

grb
Država Hrvatska
Županija Vukovarsko-srijemska

NačelnikStjepan Gašparović (HSS)[1]
Naselja1 općinsko naselje

Površina40,4 km2[2]
Površina središta40,4 km2
Koordinate45°06′N 18°38′E / 45.10°N 18.64°E / 45.10; 18.64

Stanovništvo (2021.)
Ukupno1552 [3]
– gustoća38 st./km2
Urbano1552
– gustoća38 st./km2

Odredišna pošta32270 Županja [4]
Stranicaopcina-stitar.hr

Štitar na zemljovidu Hrvatske
Štitar
Štitar

Štitar na zemljovidu Hrvatske

Štitar je općina u Hrvatskoj.

Zemljopisni položaj

Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Štitar pripada županjskoj Posavini. Smještena je između rijeke Save i auto-ceste Zagreb –Lipovac i u neposrednoj blizini grada Županje (udaljenost 5 km ).

Mjesto je tipično ravničarsko, ušorenog tipa. Izgrađeno je za vrijeme vojne krajine u drugoj polovini 18. stoljeća prema urbanističkim zamislima onodobnih vojnih vlasti.

Kroz mjesto prolazi županijska cesta koja osigurava dobru prometnu povezanost s lokalnim centrima kao i s ostalom Hrvatskom.

Selo leži na naplavnom području aluvijalnog porijekla s nadmorskom visinom od 82-85 metara. Katastarska općina Štitar sastoji se od 2000 hektara oranica, 250 hektara pašnajka i 1400 hektara šume hrasta lužnjaka. Zbog blizine Save, veliki dio hatara ugrožen je zbog visoke razine podzemnih voda.

Na sjeveru općina Štitar graniči s općinom Cerna, na istoku s općinom Gradište i općinom Županja, te na zapadu s općinom Babina Greda. Jug općine čini rijeka Sava, čiji je tok granica s BiH. Usred štitarskog hatara nalazi se šuma Rastovica koja izgleda poput nekoga otoka jer nema veze s ostalim šumama koje okružuju mjesto. Na sjeveru su rudine Ostrovska greda i Crna greda, Vrtlak, Stanić i Babin stan. Prema Gradištu je Stari i Novi gaj, a istočno od sela prema Županji su Sitno i Komarevo. Uz Savu su rudine Dvorište, Kadište i Vodeničke njive, Burum. Zapadno prema Babinoj Gredi su Teča, Blato, Zablaće, Rastevci, Lasci i Tovolj.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Štitar ima 2.608 stanovnika.

Općina/naselje Štitar: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1620
1803
1669
1694
1717
1681
1483
1595
1842
2000
2315
2611
2416
2488
2608
2129
1552
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Uprava

Načelnik Općine Štitar: Stjepan Gašparović (HSS)

Privremeni zamjenik općinskog načelnika: Branko Miličić (HSS)

Općinsko vijeće:

  1. Predsjednica Općinskog vijeća - Marina Pranjić (HDZ)
  2. Potpredsjednica Općinskog vijeća - Martina Mikinac (HSS),
  3. Potpredsjednik Općinskog vijeća - Stjepan Živković (Nezavisni)
  4. Zoran Dominković (HSS),
  5. Branko Miličić (HSS),
  6. Antun Živković (HSS),
  7. Josip Damjanović (HDZ),
  8. Marijan Dominković (Nezavisni),
  9. Mijo Kobašević (Nezavisni).

Povijest

Turska vladavina

Prema turskom poreznom popisu oko 1570. godine selo Štitar ( kariye-i Iştitar ) je imalo 9 kuća u kojima su domaćini bili : Anbruş - papuçar, Lovrenaç Bratit', Balind Radaşit', Ivaniş Yokit', Antol Beloşit', Ivo Matiyaş, Iştvan Birçit', Ferenaç Iştvan, Mitar - sokaç.

Gospodarstvo

Poznate osobe

  • Stanko Šarić - frontman, basprimaš i pjevač TS Najbolji hrvatski tamburaši (Bivši "Zlatni dukati")
  • Mirko Gašparović - basprimaš TS Najbolji hrvatski tamburaši
  • Mato Miličić (Pišta) - kontraš TS Najbolji hrvatski tamburaši
  • Mato Lukačević - basist TS Najbolji hrvatski tamburaši
  • Ivan Šarić Baća[5] - pjesnik i autor
  • sestra Marija (Ivanka) Kalenić - osnovateljica družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga u Argentini
  • Ivan Martinović - hrvatski pedagog, metodičar, učitelj i povjesničar školstva

Spomenici i znamenitosti

Stara crkva sv. Mateja u Štitaru. Slika:Isusa svlače.

Najpoznatija i najznačajnija građevina u Štitaru je crkva sv. Mateja, u selu ju zovu "stara crkva". Sagrađena je početkom 19. st. u neogotičkom i stilu, a crkvu je iznutra oslikao Pelerini. Kor crkve je restauriran 2003. godine. Oltari su od drveta i izrađeni su u radionici "Ferdinand Stuflesser". Vrlo posebne su postaje križnoga puta, te triptih (reljef) Kristovog rođenja. U sedamdesetim godinama 20. stoljeća se počela graditi nova crkva, jer je stara postala premala. Nova crkava je bila brzo sagrađena, no ništa se skoro nije radilo u 30 godina. Nova crkva počela se graditi u vrijeme župnika Antuna Drenjačevića, dio radova obavio je župnik Josip Kalmar a ostale radove dovršava župnik Mirko Rendulić. Nova crkva je također posvećena sv. Mateju te je u nju prenesen većinski crkveni inventar.

Obrazovanje

Osnovna škola "Ivan Martinović" (1. – 8. razred)

Kultura

  • KUD Josip Kozarac

Šport

Izvori

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Štitar koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.