Baeza

Baeza
Trg Katedrale u Baezi
Zastava Grb
Koordinate: 37°59′N 3°28′W / 37.983°N 3.467°W / 37.983; -3.467
Država	Španjolska
Autonomna zajednica	Andaluzija
Pokrajina	Jaén
Vlast
- Gradonačelnik	Leocadio Marín Rodríguez (PSOE)
Površina
- Ukupna	194.3 km²
Visina	769 m
Stanovništvo (2011.)
- Grad	16.411
- Gustoća	84,46 stanovnika/km²
Vremenska zona	Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
- Ljeto (DST)	Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj	23440
Službena stranica www.baeza.net
Zemljovid
Položaj Baeze u Jaénu i Andaluziji

Baeza je grad u provinciji Jaén španjolske autonomne zajednice Andaluzije. Baeza se nalazi na liticama planinskog vijenca Loma de Baeza, između rijeke Guadalquivir na jugu i njene pritoke Guadalimar na sjeveru. Zajedno sa susjednim gradom Úbedom uživao je naklonost bogatih obitelji koje su izgradile brojne renesansne palače i crkve koje su izvrsno sačuvane. God. 2003. njihova povijesna središta su upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.^[1]

Povijest

Za vrijeme Rimskog Carstva grad se zvao Beatia (latinski: Ljepotica), a tijekom srednjeg vijeka bio je razvijeni maurski grad za koji se vjeruje da je imao oko 50.000 stanovnika. Iz tog vremena sačuvana su gradska vrata Córdoba i Úbeda, te luk Baeza, koji su bili dio maurskih utvrdbenih gradskih zidina.

Tijekom rekonkviste Ferdinand III. Kastiljski ("Sveti") je 1233. godine grad oteo od muslimanskih vladara i jedno vrijeme su u njemu u suživotu živjeli i Muslimani, Židovi i Kršćani. Sukobi lokalnih plemića u 14. i 15. stoljeću su otežavali njegov razvoj, no te sukobe su okončali kršćanski vladari Kastilje koji gradu daju određene privilegije, s obzirom na to da se nalazio na granici muslimanske Granade i kršćanskog kraljevstva Kastilja-La Mancha. Prije svega naselili su stanovništvo iz Leóna i Kastilje, a osnovano je i upravno vijeće "Fuero de Cuenca" od srednjeg plemstva, koje se borilo za dvorsku službu.

Tijekom 16. stoljeća, Baeza i susjedna Úbeda su se razvijale zahvaljujući proizvodnji tkanina, te su lokalni plemići zaposlili slavne arhitekte (kao što je Andrés de Vandelvira) da im u gradu izgrade nove palače, crkve i javne trgove u modernom talijanskom stilu renesanse.

Tijekom 17. stoljeća, zbog gospodarskog pada, grad se prestao razvijati i nisu nicale nove građevine, te je grad ostao primjerom renesansne arhitekture.

Znamenitosti

U gradu se nalazi mnogo spomenika i građevina od povijesnog i umjetničkog značaja, od kojih su gotovo svi u renesansnom stilu. God. 2003. godine postali su UNESCO-ova svjetska baština, zajedno s povijesnim središtem grada Úbeda.

Najznamenitiji su:

• Gradska vijećnica (Ajuntamiento) se sastoji od dvije građevine u pleterskom stilu spojene lukom.
• Staro sveučilište (Antigua Universidad) je osnovano 1538. godine i danas je ljetna škola pri Sveučilištu u Granadi.
• Gospina katedrala je izgrađena preko maurske džamije 1227. godine i njen najstariji dio je donji dio zvonika s tri islamsa luka. Obnovljena je 1529. godine u gotičkom stilu s tri broda, pilastrima i križnim svodom. Toranj je obnovljen 1549., a kapela sv. Mihovila dodana 1560. godine. Arhitekt Andrés de Vandelvira je završio cijeli kompleks u renesansnom stilu.
• Slavoluk Villalara (Arco de Villalar) je podignut 1521. godine nakon bitke za Villalar.
• Palacio de Jabalquinto ima ulazna vrata okružena s dva kružna pilastra s pleterskim kapitelima, i bogatim dekoracijama između njih, te renesansno dvorište i barokno stubište.
• Romanička crkva sv. Križa (Santa Cruz) ima tri broda, polukružnu apsidu i vizogotski luk na jednom bočnom zidu.
• Trgovi Plaza de España i Paseo de la Constitucíon
• Kapela sv. Franje iz 1538. godine je nedovršena renesansna građevina.
• Gotička crkva sv. Pavla ima renesansni portal, tri broda i gotičke kapele.
• Vrata Ubede imaju samo jedan od izvorna tri luka.
• Fontana Djevice Marije iz 1564. god.
• Fontana lavova je donesena iz rimskog grada Cástulo i vjeruje se da predstavlja Hilmiceu, ženu kartaškog vođe Hanibala.
• Sjemenište sv. Filipa Nerija iz 1660. godine.

• 
  Ulaz u Staro sveučilište
• 
  Crkva sv. Križa (13. st.)
• 
  Kolegij sv. Ignacija
• 
  Gospina katedrala
• 
  Unutrašnjost katedrale
• 
  Pročelje palače Jabalquinto
• 
  Balkon stare gradske vijećnice
• 
  Palača pravde, bivša klaonica iz 16. st.
• 
  Oltar crkve Karmelićanskog samostana Utjelovljenja
• 
  Procesija za Veliki tjedan

Slavni stanovnici

• Gaspar Becerra, kipar
• Sveti Ivan Avilski, mistik, spisatelj i katolički svetac
• Sveti Ivan od Križa, mistik, spisatelj i katolički svetac
• Antonio Machado, modernistički pjesnik

Bilješke

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Baeza

Vanjske poveznice

• Virtualni obilazak Úbede
• Ubeda i Baeza homepage  Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. srpnja 2013. (Wayback Machine)
• Image Galerija fotografija Baeza

v • u Svjetska baština u Španjolskoj Kulturna baština (43) Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Cordobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.) Prirodna baština (4) Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.) Mješovita baština (2) Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.) Nematerijalna svjetska baština (13) Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.) 1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]