Carski okruzi

Carski okrug ili carsko okružje^[1] (latinski: Circulus imperii, množina:Circuli imperii njemački: Reichskreis, množina Reichskreise) naziv je za regionalne grupacije teritorija Svetog Rimskog Carstva, prvenstveno za potrebe organiziranja zajedničke obrambene strukture i prikupljanja carskih poreza, ali i kao sredstvo organizacije unutar Carskog Sabora (Reichstaga) i Carske sudske komore

Svaki okrug imao je svoju skupštinu, iako nije njen svaki član bio nužno i član državnog Sabora.

Stvaranje okruga

Na Saboru u Augsburgu održanom 1500. uspostavljeno je šest okruga kao dio reforme Carstva:

• Bavarski okrug
• Švapski okrug
• Gornjerajnski okrug
• Saski okrug
• Frankonski okrug
• Donjerajnsko-vestfalski okrug

Izvorno, područja pod vlašću Habsburgovaca bila su izuzeta od te reforme. No, na Saboru u Trieru godine 1512. ove zemlje su podijeljene na sljedeća područja

• Austrijski okrug
• Burgundski okrug
• Gornjesaski okrug
• Izborni rajnski okrug

S obzirom na potraživanja Francuske (tj. kralja Franje I. ) na Maksimilijanovu burgundsku baštinu, 1512 Sabor je pokrenuo službenu uporabu imena Carstva kao Svetog Rimskog Carstva () njemačke narodnosti (latinski: Sacrum Romanum Imperium Nationis Germanicæ) u svom završnom spisu.^[2][3]

Iako je Carstvo izgubilo nekoliko zapadnih teritorija 1581. nakon odcjepljenja sedam pokrajina Ujedinjene Nizozemske i tijekom francuske aneksije iz 1679. ( mir u Nijmegenu), deset okruga ostalo je uglavnom nepromijenjeno sve do početka 1790., kada su francuska revolucija i ratovi poslije nje doveli do značajnih promjena na političkoj karti Europe.

Teritoriji Carstva izvan okruga

Dio teritorija Carstva je ostao van ijednog okružja, na primjer:

• Zemlje Krune sv. Vaclava
• Teritorij Stare švicarske konfederacije
• Teritoriji Carstva na sjeveru današnje Italije
• Teritoriji carskih vitezova
• manji teritoriji kao što su
  • grofovija Montbéliard
  • kneževstvo Schmalkalden
  • kneževstvo Jever
  • seljačka republika Dithmarschen (do uklapanja u Holstein 1559 )

Izvori