Vrjesovke

Vrjesovke
Erica glutinosa
Sistematika
Carstvo:	Plantae
Divizija:	Magnoliophyta
Razred:	Magnoliopsida
Red:	Ericales
Porodica:	Ericaceae Juss., 1789
Rodovi
vidi tekst
Baze podataka
GBIF
wikivrste WD wikislike

Vrjesovke (vrijesovke, lat. Ericaceae), biljna porodica iz reda vrjesolikih (Ericales). Ova porodica obuhvaća 127 rodova.^[1] Široko je rasprostranjena u umjerenim i subarktički regijama, te u tropskim krajevima i na visokim nadmorskim visinama. Biljka je često drvenasta

Neke porodice kasnije su uključene u nju, današnje potporodice Monotropoideae i Pyroloideae (Pyrolaceae).

Bilje, polugrmovi, grmovi ili drveće, (rijetko loza), višegodišnje, listopadno ili zimzeleno, obično autotrofno, ponekad mikotrofno (podporodica Monotropoideae), obično klorofilno i autotrofno, ponekad aklorofilno i heterotrofno (podporodica Monotropoideae), aromatski spojevi (npr., metil salicilat) ponekad prisutan (Gaultheria). Stabljike (nema ih kod nekih Monotropoideae) uspravne ili polegnute do povaljene, gole ili dlakave (nadzemne stabljike ponekad nastaju od izdanaka, rizoma ili korijena), čvrste srži (šuplje, s dijafragmama kod Agarista). Listovi (reducirani ili odsutni kod nekih Monotropoideae), obično stabljikasti, ponekad u bazalnim rozetama (podporodica Monotropoideae), obično naizmjenični ili pseudoverticilirani, ponekad nasuprotni ili, rijetko, vijugavi, jednostavni; stipule odsutne; peteljka prisutna ili odsutna. Cvatovi na vrhu ili u pazušnim grozdovima, štitasti cvjetovi, metlice, klasovi ili pojedinačni cvjetovi. Cvjetovi obično dvospolni, rijetko jednospolni (Ericoideae), radijalno simetrični (ponekad blago bilateralno simetrični u Monotropoideae i Ericoideae); periant i androecium hipogin (epigin u nekih Vaccinioideae); hipantij odsutan; čašnih listića nema ili su (2–)4–5(–7), različiti ili spojeni bazalno; latice (2–)4–5(–8), rijetko ih nema ili su jako reducirane, spojene ili različite, nisu ljepljive (prekrivene ljepljivim eksudatom kod Bejarije); intrastaminalni nektarni disk prisutan ili odsutan; prašnici (2–)5–8(–10) [14, 16, 20]; filamenti različiti; prašnici obrnuti tijekom razvoja, često s osjima, rastavljeni porama ili kratkim prorezima (na prividnom vrhu) ili prorezima (bočno); pistil 1, 4–5-karpelat; jajnik gornji (inferioran kod nekih Vaccinioideae), nepotpuno (2–)5–10-lokularan (1-lokularan kod nekih Monotropoideae), često izbrazdan ili režnjevit izvana; placentacija aksilna ili parijetalna; ovuli anatropni, unitegmični, tenuinucelatni; stilovi 1, ravni ili deklinirani (zakrivljeni u Elliottia), šuplji; stigme 1, glavičaste ili ljuskaste do lijevkaste, obično 5-režnjeve. Plodovi su čahurasti i rastavljeni (lokulicidni, septifragalni ili septicidni), ili koštunjasti (osovina je vlaknasta ili mekana kod nekih Monotropoideae) ili oblika vrča (rijetko svaki okružen naraslom ili mesnatom čaškom kod roda Gaultheria) i neraskriveni. Sjemenke 1–10 (–1000+), žućkastosmeđe ili smeđe, elipsoidne, jajolike ili sferoidne, ili fusiformne do spljoštene, ili duguljaste (ponekad trostrane); testa tanka (koštana u Arbutoideae i Vaccinioideae); embrij obično ravan, fusiforman, rijetko sitan i nediferenciran; endosperm obilan, staničan, mesnat.^[2]