Karl von Bülow

Karl von Bülow
Opći životopisni podatci
Datum rođenja	24. travnja 1846.
Mjesto rođenja	Berlin, Pruska
Datum smrti	31. kolovoza 1921.
Mjesto smrti	Berlin, Njemačka
Nacionalnost	Nijemac
Puno ime	Karl Wilhelm Paul von Bülow
Supruga	Molly von Kracht
Opis vojnoga službovanja
Godine u službi	1864. – 1916.
Čin	Feldmaršal
Ratovi	Austrijsko-pruski rat Prusko-francuski rat Prvi svjetski rat
Važnije bitke	Granične bitke Prva bitka na Marni Prva bitka na Aisnei
Vojska	Njemačka
Rod vojske	kopnena
Zapovijedao	2. armija
Odlikovanja	Pour le Mérite

Karl Wilhelm Paul von Bülow (Berlin, 24. travnja 1846. – Berlin, 31. kolovoza 1921.) je bio njemački feldmaršal i vojni zapovjednik. Tijekom Prvog svjetskog rata zapovijedao je 2. armijom na Zapadnom bojištu.

Vojna karijera

Karl von Bülow rođen je 24. travnja 1846. godine u pruskoj vojničkoj obitelji jer su i njegov otac i njegov djed imali vojničke karijere. U prusku vojsku stupio je u prosincu 1864. služeći u 2. gardijskoj pukovniji u Berlinu. Godine 1866. sudjeluje Austrijsko-pruskom ratu nakon čega se od srpnja 1870. nalazi na službi u 2. gardijskoj landverskoj pukovniji gdje obnaša dužnost pobočnika bojne. Tijekom 1870. – 71 sudjeluje je i Prusko-francuskom ratu u kojem je odlikovan Željeznim križem. Od veljače 1871. ponovno se nalazi na službi u 2. gardijskoj pukovniji pješaštva. U prosincu te iste godine promaknut je u čin poručnika, nakon čega je u veljači 1872. raspoređen na službu u inspekciju za pješaštvo. Od svibnja 1876. ponovno se nalazi na službi u 2. gardijskoj pukovniji pješaštva, nakon čega je u travnju 1877. unaprijeđen u čin satnika, te s tim činom raspoređen u Glavni stožer. U lipnju 1877. premješten je u IX, korpus gdje služi u stožeru korpusa, da bi od ožujka 1881. služio u stožeru 4. pješačke divizije smještene u Brombergu. U navedenoj diviziji nalazi se do siječnja 1884. kada je imenovan zapovjednikom satnije u 7. turinškoj pješačkoj pukovniji. Od ožujka 1885. ponovno s nalazi na službi u Glavnom stožeru, gdje se kratko zadržava, s obzirom na to da u je u travnju promaknut u čin bojnika, te premješten u stožer II. korpusa sa sjedištem u Stettinu. U rujnu 1887. ponovno je premješten u Glavni stožer da bi u lipnju 1890. bio imenovan načelnikom stožera prestižnog Gardijskog korpusa. Tijekom te službe u studenom 1890. unaprijeđen je u čin potpukovnika, te u lipnju 1893. u čin pukovnika.

U siječnju 1894. Bülow postaje zapovjednikom 4. gardijske pukovnije pješaštva. Predmetnom pukovnijom zapovijeda iduće tri godine, do veljače 1897., kada je imenovan načelnikom središnjeg odjela pruskog ministarstva rata. Tijekom službe u ministarstvu rata u ožujku 1897. promaknut je u čin general bojnika, te u svibnju 1900. u čin general poručnika. U travnju 1901. imenovan je zapovjednikom 2. gardijske pješačke divizije kojom zapovijeda do ožujka 1902. kada postaje zamjenikom načelnika Glavnog stožera Alfreda von Schlieffena. Na navedenoj dužnosti nalazi se do siječnja 1903. kada je imenovan zapovjednikom III. korpusa sa sjedištem u Berlinu. U rujnu 1904. unaprijeđen je u čin generala pješaštva, nakon čega je u rujnu 1912. promaknut u čin general pukovnika, te imenovan zapovjednikom III. vojnog područja sa sjedištem u Hannoveru.

Prvi svjetski rat

Početkom Prvog svjetskog rata Bülow je postao zapovjednikom njemačke 2. armije koja je zajedno s 1. i 3. armijom bila dio jakog njemačkog desnog krila koje je sukladno Schlieffenovom planu trebala preko Belgije prodrijeti u Francusku. U sklopu tog plana Bülow je početkom rata bio nadređen zapovjednicima 1. i 3. armije generalu Aleksanderu von Klucku i generalu Maxu von Hausenu. Bülow je po prirodi bio dosta oprezan, što je smetalo zapovjedniku njemačke 1. armije Klucku koji se Glavnom stožeru žalio na Bülowa da je jednostavno prespor. Bülow u to vrijeme nije bio najboljeg zdravlja tako da je 17. kolovoza 1914. načelnik njemačkog Glavnog stožera Helmuth von Moltke zbog nesuglasica između Bülowa i Klucka odlučio da stavi izvan snage odluku od 9. kolovoza da 1. armija bude podređena 2. armiji.

Neovisno o nesuglasicama s Kluckom, Bülowljeva 2. armija je u početnim operacijama bilježila je uspjehe. Tako je 22. – 23. kolovoza zauzela tvrđavu Namur, te u Bitki kod Charleroia porazila francusku 5. armiju generala Charlesa Lanrezaca. Međutim, ušavši u Francusku pojavila se 50 kilometarska praznina između njemačke 1. i njemačke 2. armije. Navedena praznina zabrinjavala je Bulowa, te je odlučeno da se Kluckova armija vrati prema 2. armiji. Uslijedio je protunapad Britanskih ekspedicijskih snaga i francuske 5. armije pod novim zapovjednikom generalom Franchet d'Espereyom, te su njemačke snage poražene u Prvoj bitci na Marni zbog čega su se povukle do rijeke Aisne. Napadi saveznika na njemačku 1. i 2. armiju u Prvoj bitci na Aisnei bili su odbijeni nakon čega je uslijedilo razdoblje rovovskog ratovanja.

Umirovljenje i smrt

Bülow je 27. siječnja 1915. unaprijeđen u feldmaršala. U ožujku 1915. pretrpio je srčanu udar zbog čega je 4. travnja 1915. ustupio zapovjedništvo 2. armije Fritzu von Belowu. Istog dana kada je prepustio zapovjedništvo 2. armije odlikovan je ordenom Pour le Mérite. Bulow je stavljen na raspolaganje Glavnom stožeru, ali, iako se želio vratiti u aktivnu službu, novo zapovjedništvo nije dobio, te je umirovljen 22. lipnja 1916. godine. Do svoje smrti živio je u Berlinu u kojem je i umro 31. kolovoza 1921. godine. Od lipnja 1883. bio je oženjen s Molly von Kracht s kojom je imao troje djece i to kći Alexandru, te sinove Bussa i Vicca.

Literatura

Ronald Pawly, Kaiser's Warlords: German Commanders of World War I, Osprey Publishing, 2003., str. 32
Spencer Tucker, Priscilla Mary Roberts, The Encyclopedia of World War I, ABC-CLIO ltd, 2005., str. 243

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Karl von Bülow

Vanjske poveznice

(eng.) Karl von Bülow na stranici First World War.com
(eng.) Karla von Bülow na stranici Historyofwar.com
(eng.) Karl von Bülow na stranici Prussianmachine.com
(njem.) Karl von Bülow na stranici Deutschland14-18.de

v • u Zapovjednici njemačkih armija u Prvom svjetskom ratu 1. armija Alexander von Kluck • Max von Fabeck • Fritz von Below • Bruno von Mudra • Otto von Below • Magnus von Eberhardt 2. armija Karl von Bülow • Fritz von Below • Max von Gallwitz • Georg von der Marwitz • Adolph von Carlowitz 3. armija Max von Hausen • Karl von Einem 4. armija Albrecht od Württemberga • Friedrich Sixt von Arnim 5. armija krunski princ Vilim • Ewald von Lochow • Max von Gallwitz • Georg von der Marwitz 6. armija Rupprecht Bavarski • Ludwig von Falkenhausen • Otto von Below • Ferdinand von Quast 7. armija Josias von Heeringen • Richard von Schubert • Max von Boehn • Magnus von Eberhardt • Max von Boehn 8. armija Maximilian von Prittwitz • Paul von Hindenburg • Richard von Schubert • Hermann von Francois • Otto von Below • Friedrich von Scholtz • Otto von Below • Max von Fabeck • Bruno von Mudra • Friedrich von Scholtz • Oskar von Hutier • Günther von Kirchbach • Hugo von Kathen 9. armija Paul von Hindenburg • August von Mackensen • Leopold Bavarski • Erich von Falkenhayn • Robert Kosch • Johannes von Eben • Fritz von Below • Adolph von Carlowitz 10. armija Hermann von Eichhorn • Erich von Falkenhayn 11. armija Max von Fabeck • August von Mackensen • Max von Gallwitz • Arnold von Winckler • Kuno von Steuben 12. armija Max von Gallwitz • Max von Fabeck 14. armija Otto von Below 17. armija Otto von Below • Bruno von Mudra 18. armija Oskar von Hutier 19. armija Felix von Bothmer • Karl von Fasbender