Kravata
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4f/Corbata_azul_con_rayas_blancas.jpg/240px-Corbata_azul_con_rayas_blancas.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7e/Tie_collection.jpg/240px-Tie_collection.jpg)
Kravata je vrpčasti ukrasni odjevni predmet koji se nosi oko vrata provučen ispod ovratnika košulje, izrađen od svile ili nekoga drugoga platna. Smatra se izvornim hrvatskim proizvodom. Europom se raširila u 17. stoljeću posredovanjem hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjemu ratu, na kojima je postala prepoznatljiv modni detalj. Među prvima su je prihvatili Francuzi, pa u njihov jezik dolazi pod nazivom cravate, a kasnije i u druge europske jezike pod sličnim nazivima.
Kravata kroz povijest
Riječ kravata dolazi od francuske riječi "cravate". U svojoj knjizi La Grande Historie de la Cravate (»Velika povijest kravate«), francuski pisac Francois Chaille, na sljedeći način govori o kravati:
„ | Oko 1635. godine, nekih šest tisuća vojnika i vitezova, stiglo je u Pariz kao podrška francuskom kralju Luju XIII. među njima je bio veliki broj hrvatskih plaćenika koji su, predvođeni banom, ostali u službi francuskog kralja. Tradicionalna odora s vezanim, oslikanim, maramama oko vrata pobuđivala je pažnju francuskog dvora. Marame su bile napravljene od različitih materijala, od grubih, koje su nosili obični vojnici, do svilenih i onih od finog pamuka koje su nosili časnici. Taj "hrvatski elegantni stil", potpuno nepoznat u tadašnjoj Europi, oko 1650. godine biva prihvaćen na francuskom dvoru i postaje modni odjevni predmet među buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije. Osim ljepote, te marame su bile i u mnogome praktičnije nego do tada nošeni kruti čipkasti okovratnici francuskih vojnika i časnika. U Englesku je kravatu donio Karlo II. po svom povratku iz izgnanstva. Kravata je ubrzo osvojila, kao modni odjevni predmet, i cijelu Europu. | ” |
Dan kravate
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/19/Kravat_pukovnija_Trg_sv_Marka_2_18102012_roberta_f.jpg/220px-Kravat_pukovnija_Trg_sv_Marka_2_18102012_roberta_f.jpg)
Od 18. listopada 2003. godine obilježava se Dan kravate.[1] Tada je u Puli izvedena autorska instalacija Marijana Bušića Kravata oko Arene, koju su prikazivale i neke svjetske televizijske postaje i na taj način vidjelo ju je više od milijardu ljudi.[1]
Hrvatski sabor, 17. listopada 2008. godine, iskazao je kravati posebnu počast proglasivši Dan kravate koji se obilježava 18. listopada.[2][3][4] Od tada se Dan kravate i službeno slavi u Hrvatskoj.
Zanimljivost
- Zbog naravi posla hrvatskih plaćenika u kraljevskoj službi, u francuskom jeziku ostao je glagol cravater[5] u značenju uhititi.
Vidite još i:
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/99/Cravat_%28clothing%29.jpg/240px-Cravat_%28clothing%29.jpg)
Izvori
- ↑ a b Čestitamo 18.listopad - Dan kravate Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. studenoga 2016. (Wayback Machine), academia-cravatica.hr, (pristupljeno 5. studenoga 2016.)
- ↑ Dan kravate u Hrvatskoj i svijetu Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. studenoga 2016. (Wayback Machine), academia-cravatica.hr, (pristupljeno 5. studenoga 2016.)
- ↑ U Hrvatskome saboru obilježen Dan kravate Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. siječnja 2014. (Wayback Machine), sabor.hr, (pristupljeno 19. listopada 2012.)
- ↑ Hrvatski sabor proglasio je 18.10. Danom kravate u Republici Hrvatskoj Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. studenoga 2016. (Wayback Machine), academia-cravatica.hr, (pristupljeno 5. studenoga 2016.)
- ↑ (engl.), (fr.) dictionary.sensagent.com: Cravater, (pristupljeno 5. studenoga 2016.)
Vanjske poveznice
Sestrinski projekti
![]() | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kravate |
![]() | Wikicitati imaju zbirke citata o temi Kravata |
Mrežne stranice
- kravata Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. travnja 2007. (Wayback Machine)
- Academia Cravatica
- (engl.) Cravat'
- (engl.) Royal Cravattes - Kravata Croata
- Kravat pukovnija
- Odjeća Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK