Nacionalni parkovi Azerbajdžana

Nacionalnim parkovima u Azerbajdžanu upravlja Ministarstvo ekologije i prirodnih resursa. Prvi nacionalni park osnovan u Azerbajdžanu je Nacionalni park Zangezur, osnovan 2003. godine. Od tada je osnovano još osam novih nacionalnih parkova, od kojih je najnoviji Nacionalni park Samur-Yalama, osnovan 2012. godine.

Nacionalni parkovi su javne površine ili vode posebnog ekološkog, povijesnog i drugog značaja kojima vlada daje poseban status zaštite.

Azerbajdžan je država koja se nalazi na Kavkazu, između Crnog mora i Kaspijskog jezera, a posjeduje bogatu floru i faunu, kao i visoku bioraznolikost i mnoštvo prirodnih resursa.

Azerbajdžan ukupno ima devet nacionalnih parkova, kao i 13 parkova prirode i 21 rezervat.

Nacionalni park	Datum osnivanja	Površina (u km2)	Slika
Nacionalni park Zangezur	16. lipnja 2003. (proširen 23. studenog 2009.)	427,97
Nacionalni park Ag-Gel	5. srpnja 2003.	179,24
Nacionalni park Širvan	5. srpnja 2003.	543,74
Nacionalni park Hirkan	9. veljače 2004. (prošireno 23. travnja 2008.)	427,97
Nacionalni park Altyaghach	31. kolovoza 2004.	110,35
Nacionalni park Apšeron	8. veljače 2005.	7,83
Nacionalni park Shahdag	8. prosinca 2006. (prošireno 5. srpnja 2010.)	1 159
Nacionalni park Göygöl	1. travnja 2008.	127,55
Nacionalni park Samur-Yalama	5. studenog 2012.	117,72

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Nacionalni parkovi Azerbajdžana

• Nacionalni parkovi na mrežnim stranicama azerbajdžanskog Ministarstva ekologije i prirodnih resursa (engl.)

v • u Nacionalni parkovi Azerbajdžana Nacionalni park Apšeron • Nacionalni park Ag-Gel • Nacionalni park Altyaghach • Nacionalni park Göygöl • Nacionalni park Hirkan • Nacionalni park Samur-Yalama • Nacionalni park Shahdag • Nacionalni park Širvan • Nacionalni park Zangezur

v • u Azerbajdžan Povijest Rana povijest Kursko-arakska kultura • Hodžalji-kedabečka kultura • Šulaveri-šomutepinska kultura • Muganska kultura • Kultura pokopavanja u teglama • Lejlatepinska kultura • Medijsko Carstvo • Ahemenidsko Perzijsko Carstvo • Kavkaska Albanija • Partsko Carstvo • Arran • Sasanidsko Perzijsko Carstvo • Širvan Srednji vijek Sadžidi • Salaridi • Šeddadidi • Širvanšah • Ildiguzidi • Ilhanidsko Carstvo • Kara Koyunlu • Ak Koyunlu • Safavidsko Carstvo • Afšaridsko Carstvo • Zandijsko Carstvo • Kadžarsko Carstvo • Rusko-perzijski rat (1804. – 1813.) • Mirovni sporazum u Gulistanu • Rusko-perzijski rat (1826. – 1828.) • Mirovni sporazum u Turkmajčanu Moderna Armensko-tatarski masakri • Ožujski događaji u Bakuu • Armensko-azerbajdžanski rat • Azerbajdžanska Demokratska Republika • Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika • Rat u Gorskom Karabahu • Crni siječanj • Neovisan Azerbajdžan • Sukobi u Gorskom Karabahu 2020. Po temi Povijest imena Azerbajdžan • Zemlja Vatre Zemljopis Geologija • Kaspijsko jezero • Klima • Krajnje zemljopisne točke • Nacionalni parkovi • Planine • Potresi • Priroda • Vode (Rijeke, Jezera) Podjela Administrativna podjela • Gradovi • Granice • Nahičevanska Autonomna Republika • Svjetska baština Politika Vlada Ljudska prava (Prava LGBT osoba) • Nacionalna skupština • Oružane snage • Politika • Političke stranke • Predsjednik • Predsjednik vlade • Ustav Gospodarstvo Azerbajdžanski manat • Energija • Poljoprivreda • Promet • Središnja banka • Turizam Kultura Arhitektura • Glazba • Jezik • Kazalište • Kinematografija • Književnost • Kuhinja • Plesovi • Religija • Tepih • Šport • Umjetnost Demografija Azeri • Etničke skupine • Jezici • Obrazovanje • Prava LGBT osoba Simboli Grb • Himna • Zastava

Nedovršeni članak Nacionalni parkovi Azerbajdžana koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.