Stobreč

Stobreč
	Plaža u Stobreču
Država	Hrvatska
Županija	Splitsko-dalmatinska
Općina/grad	Split
Najbliži veći grad	Split
Površina	1,4 km2
Koordinate	43°30′11″N 16°31′19″E / 43.503°N 16.522°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	2879
– gustoća	2056 st./km2
Odredišna pošta	21000 Split
Pozivni broj	+385 (0)21
Autooznaka	ST
	<img src="https://maps.wikimedia.org/img/osm-intl,8,43.503,16.522,280x180.png?lang=hr" width="280" height="180" decoding="async" srcset="https://maps.wikimedia.org/img/osm-intl,8,43.503,16.522,280x180@2x.png?lang=hr 2x" alt="Zemljovid"> Stobreč Stobreč na zemljovidu Hrvatske

Stobreč je naselje na poluotoku istočno od Splita, danas zapravo njegovo predgrađe s 2.978 stanovnika (2011.). Nalazi se na mjestu antičkog naselja Epetiona, nedaleko od ušća rijeke Žrnovnice u more.

Stanovništvo

Naselje Stobreč: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	197	220	227	277	350	371	362	465	461	509	685	900	2158	4708	5837	2978	2879
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Iskazuje se kao samostalno naselje od 1981. nastalo izdvajanjem dijela naselja Split. Do 1948. iskazivano kao samostalno naselje, a od 1953. do 1971. kao dio naselja Split. U 1991. povećano za dio područja naselja Split u kojemu su i sadržani podaci izdvojenog dijela do 1981. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest

Kultura

Promet

Gospodarstvo

Gospodarstvo Stobreča kroz povijest većinom se zasnivalo na poljoprivredi, stočarstvu i ribolovu.

Početkom 20. stoljeća talijanske tvrtke financiraju u Stobrečke kave (tupinolomi) koji su bila izvori lapora (tupina) čija eksploatacija traje sve do sredine dvadesetog stoljeća. U tom razdoblju nastaje prostor današnjeg kampa nasipanjem mora na delti Žrnovnice. Sama tupina se izvozi u Italiju gdje služi kao sirovina pri proizvodnji, ali i u domaće tvornice Slonitanskog-Kaštelanskog bazena (Vranjic, Sv. Kajo, K. Sućurac). Nakon Drugog svjetskog rata prenamjenom prostora nastaje današnji stobrečki kamp, a prvi privatni iznajmljivači soba u Stobreču bili su njihovi mještani. Današnju gospodarsku osnovu Stobreča čini turizam i ugostiteljstvo te brojne velike tvrtke registrirane u Stobreču.