Trebišnjica
Trebišnjica | |
|---|---|
| rijeka | |
 Trebišnjica u Trebinju | |
| Položaj | |
| Države | BiH |
| Naselja | Trebinje |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 96,5 km |
| Tok rijeke | |
| Izvor | |
| • Nad. vis. | 398 m |
| • Koord. | 42°44'0,254"N, 18°29'49,412"E |
| Slijev | jadranski |
Trebišnjica je hercegovačka rijeka ponornica duga 96,5 km koja izvire na nadmorskoj visini od 398 metara. S podzemnim tokovima ukupne je dužine 187 km.[1] Trebišnjica je dio kompleksa podzemnih i nadzemnih rijeka čije je krajnje odredište Jadransko more, to jest rijeka Ombla (poznata i pod imenom Rijeka dubrovačka) koja se ulijeva u more kod Dubrovnika.
Na Trebišnjici je planirana izgradnja sedam hidrocentrala od kojih su do sada izgrađene četiri: Trebinje I, Trebinje II, Dubrovnik i Čapljina. Kod hidrocentrala Trebinje I i Trebinje II napravljena su dva umjetna jezera: Bilećko jezero i Goričko jezero, a prilikom izgradnje CHE Čapljina, 1979. je betonirano 67 km korita (od Trebinja do kraja Popova polja kod Hutova gdje se nalazi gornji kompenzacijski bazen elektrane) čime je spriječeno poniranje i razlijevanje Trebišnjice, a time se intenzivirala poljoprivredna proizvodnja u Popovu polju.[2]
Panorama
Izvori
- ↑ Trebišnjica (Proleksis enciklopedija)
- ↑ Trebišnjica (Hrvatska enciklopedija)
Vanjske poveznice
- Ivo Lučić: Trebišnjica. Jučer najveća ponornica, danas tvornica struje, sutra…? (Ekonomska i ekohistorija: časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša, vol. 8, no. 1, studeni 2012.)
- Trebišnjica