Uncle Sam

James Montgomery Flaggova ilustracije iz 1917. godine, bazirana na posteru "Lord Kitchener te treba" posteru. Korišten je da za regrutaciju vojnika za Prvi svjetski rat i Drugi svjetski rat. Flagg je koristio vlastito lice za Ujaka Sama, a veteran Walter Botts je pozirao.[1]

Uncle Sam (hrv. Ujak Sam) je nacionalna personifikacija američke vlade ili Sjedinjenih Američkih Država općenito, prema legendi, prvi put se koristio za anglo-američki rat te je dobio ime po Samuelu Wilsonu. Pravo podrijetlo Ujaka Sama, do dan danas je nepoznato.[2] Uncle Sam predstavlja manifestaciju domoljubne emocije.[3]

Ujak Sam prvi put je spomenut u knjizi iz 1816. godine, "The Adventures of Uncle Sam in Search After His Lost Honor" pisca Fredericka Augustusa Fidfaddya.[4] Ujak Sam je spomenut još i ranije, godine 1775., u tekstu originalne inačice narodne pjesme "Yankee Doodle" američkog rata za neovisnost.[5] Nije jasno je li Uncle Sam korišten samo kao metafora za SAD, ili je postojala osoba imena Sam. Tekst pjesme slavi vojne napore mlade nacije i opkoljenje Britanaca u Bostonu.

Rane personifikacije

Najranija narodna personifikacija Sjedinjenih Američkih Država je bila "Columbia", a prvi put se pojavila 1738. godine, te je ponekad bila simbol slobode.

Columbia

Kada je nastupio američki rat za neovisnost, "Brat Jonathan" je bio nova personifikacija, a Ujak Sam se konačno pojavio nakon završetka anglo-američkog rata.[6]

Međutim, prema članku iz 1893. godine iz The Lutheran Witness, Ujak Sam je jednostavno bilo drugo ime za Brata Jonathana:

"Kada ga susrećemo u politici, zovemo ga Ujak Sam; kada ga susrećemo u zajednici, zovemo ga Brat Jonathan. U starom "aliasu" Ujaka Sama, Brat Jonathan je često samo prigovarao, rijetko je radio išta drugo."[7]

Osim toga, knjiženje iz ožujka 24., 1810. pisca Isaaca Mayoa govori:

teško sidro stajalo je dolje u luci, prošlo je Sandy Hook, gdje su dvije svijetle kuće, i staviti u more, prvi i drugi dan najsmrtonosnije morske bolesti, oh, da li sam mogao ići na putovanje u visine, kunem se, taj ujak Sam, kako ga već zovu, sigurno bi zauvijek izgubio usluge barem jednog mornara.[8]

Evolucija

Spomenik Samuela Wilsona u Arlingtonu, Massachusetts
Fotografija Samuela Wilsona u Troyu, New York
Ujak Sam i Columbia u crtežu Thomasa Nasta iz 1869. godine
Uncle Sam katkad predstavlja Sjedinjene Američke Države u političkim crtežima, kao u ovom iz 1897. o SAD-ovom pripojenju Hawaiia.
Poster SAD-a iz Prvog svjetskog rata "Uncle Sam needs that extra shovelful"

Ujak Sam je po pretpostavci nazvan po Samuelu Wilsonu, pakeru mesa iz Troya, New York koji je isporučivao obroke za vojnike tijekom anglo-američkog rata. U to vrijeme, uvjet je bio da proizvođač zaštampa svoje ime na proizvode koje su slali kako bi se znalo da ga upravo oni šalju. Wilsonovi proizvodi označavali su se: "E.A – US." Kada je netko pitao što inicijali predstavljaju, jedan radnik se našalio i rekao: "Elbert Anderson (poduzetnik) i Ujak Sam", odnoseći se na Sama Wilsona, iako US. označava "United States".[9] Postoje sumnje za ovu teoriju, jer se teorija nije pojavila sve do 1842.[10] Dodatno, najraniji napisani dokaz za ime "Ujak Sam" pojavio se 1810. godine, u Wilsonovom ugovoru s vladom.[8] Već od 1835, Brat Jonathan pozivao se na Ujaka Sama, implicirajući kako dvojac simbolizira različite pojmove: Brat Jonathan bio je simbol same države, dok Ujak Sam predstavlja vladu i njenu moć.[11]

Tijekom 1850-ih, imena Brat Jonathan i Ujak Sam izmjenično su se koristila, sve dok se slike Brata Jonathana nisu počele zvati Ujak Sam. Pojavljivanja personifikacija varirala su. Na primjer, jedan prikaz Ujaka Sama iz 1860. izgledao je poput Benjamina Franklina,[12] dok je suvremeni prikaz Brata Jonathana[13] upučivao na modernu inačicu Ujaka Sama, osim njegove kozje bradice.

Međutim, Ujak Sam nije bio standarno prikazivan, čak i uz odustajanje od od Brata Jonatana pred kraj Građanskog rata. Sliku Ujaka Sama kreirao je James Montgomery Flagg, inspiriran posterom Lorda Kitchenera u sličnoj pozi. Ujak Sam je ilustracija: starijeg muškarca s bijelom kosom i kozjom bradicom, dok nosi šešir s bjelim zvjezdicama, plavi kaput i hlače s crveno-plavim prugama.

Slika Ujaka Sama prvi put je prikazana javnosti na naslovnici časopica Leslie's Weekly izdanog 6. srpnja 1916. godine, s naslovom "Što radiš za pripravnost?"[1][14] Više od 4 milijuna kopija slike isprintano je između 1917. i 1918.

Columbia se pojavljivala ili s Bratom Jonathanom ili Ujakom Samom, ali kasnije se njena personifikacija maknula iz uporabe, sve dok nije postala maskota Columbia Picturesa u ranim 1920-ima.

Flaggova slika je uvelike korištena tijekom Drugog svjetskog rata, u kojem je SAD- koristio kodno ime "Samland".[15] Naziv je također istaknut u pjesmi "The Yankee Doodle Boy", koja je bila dio mjuzikla iz 1942. godine Yankee Doodle Dandy.

Postoje dva spomenika Ujaku Samu, oba predstavljaju Samuela Wilsona: "Memorijalna statua Ujaka Sama" u Arlington, Massachusetts, u njegovom rodnom gradu; i memorijal pored grada u kojem je dugo prebivao, Riverfront Park, Troy, New York. Wilsonova rodna kuća još se uvijek može posjetiti u Mason, New Hampshire. Umro je 31. srpnja, 1854., u dobi od 87, te je pokopan u Oakwood Cemetery, Troy, New York.

Godine 1989., "Dan Ujaka Sama" postao je služben.[16] određen za 13. rujna 1989. kao "Uncle Sam Day", ujedno i na dan rođenja Samuela Wilsona. Godine 2015., kompanija za povijest obitelji, MyHeritage, pretražila je obiteljsko stablo Ujaka Sama, i tvrde kako su pronašli potomke Ujaka Sama.[17][18]

Vidi još

Izvori

  1. ↑ a b The Most Famous Poster. American Treasures of the Library of Congress. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. srpnja 2012.
  2. ↑ Schauffler, Robert Haven. 1912. Flag day; its history. str. 145.
  3. ↑ Terry Allan Hicks. Uncle Sam. Marshall Cavendish 2006, 40 pages, ISBN 0761421378. Pristupljeno 1. kolovoza 2015.(p.9)
  4. ↑ p. 40-41 of Albert Matthews, "Uncle Sam". Proceedings of the American Antiquarian Society, v.19, 1908. pp.21–65. Google Books
  5. ↑ Benson J. Lossing, Pictorial Field Book of the Revolution, Volume II, Supplement XIV (1850)
  6. ↑ Uncle Sam,. Encyclopædia Britannica Online. Pristupljeno 9. lipnja 2012.
  7. ↑ December 7, 1893 "A Bit of Advice" The Lutheran Witness stranica 100.
  8. ↑ a b Zimmer, Ben. 4. srpnja 2013. NewLight on "Uncle Sam" referencing work at USS Constitution Museum in Charlestown, Mass
  9. ↑ Wyandott Herald, Kansas City, August 17, 1882, p. 2
  10. ↑ Matthews, Albert. 1908. Uncle Sam. Proceedings of the American Antiquarian Society, Volume 19
  11. ↑ Morgan, Winifred (1988) An American icon: Brother Jonathan and American identity University of Delaware Press, str. 81
  12. ↑ An appearance echoed in Harper's Weekly, June 3, 1865 "Checkmate" political cartoon (Morgan, Winifred (1988) An American icon: Brother Jonathan and American identity University of Delaware Press, str. 95)
  13. ↑ Harper's Weekly, izdanje 11. siječnja 1862., str. 32
  14. ↑ Who Created Uncle Sam?. Life's Little Mysteries. Live Science. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2008. Pristupljeno 16. veljače 2012.
  15. ↑ Macintyre, Ben. Operation Mincemeat, p.57. ISBN 978-1-4088-0921-1
  16. ↑ Bill Summary & Status - 100th Congress (1987 - 1988) - H.J.RES.626 - All Congressional Actions - THOMAS (Library of Congress). loc.gov. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. srpnja 2016. Pristupljeno 9. veljače 2017.
  17. ↑ New York Butcher is Named as Real Live Uncle Sam. New York Times. 3. srpnja 2015. Pristupljeno 3. srpnja 2015.
  18. ↑ The History Behind Uncle Sam's Family Tree. Fox News. 3. srpnja 2015. Pristupljeno 3. srpnja 2015.

Vanjske poveznice

v • u
SAD
Simboli i identitet
Zemljopis
Povijest
Pretkolumbovska Amerika • Kolonijalna povijest SAD-a • Trinaest kolonija • Američka deklaracija o neovisnosti • Očevi osnivači SAD-a • Američki rat za neovisnost • Pariški mir (1783.) • Ugovor o konfederaciji i stalnoj uniji • Divlji zapad • Ustav Sjedinjenih Američkih Država • Američko-meksički rat • Španjolsko-američki rat • Američko-indijanski ratovi • Povijest ženskog prava glasa u SAD • Američki imperijalizam • SAD u Prvom svjetskom ratu‎ • Uncle Sam • Velika gospodarska kriza • Slom burze na Wall Streetu 1929. • SAD u Drugom svjetskom ratu‎ • Napad na Pearl Harbor • Rat na Pacifiku • Projekt Manhattan • Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija • Američki ratni zločini • Američko stoljeće • Korejski rat • Hladni rat • Kubanska kriza • Atentat na Johna F. Kennedyja • Program Apollo • Svemirska utrka • I Have a Dream • Vijetnamski rat • Zaljevski rat • Teroristički napadi 11. rujna 2001. • Rat protiv terorizma • Uragan Katrina
Politika i gospodarstvo
Predsjednik • Popis predsjednika • Bijela kuća • Federalna vlada • Kongres • Zastupnički dom • Senat • Državni tajnik • Vrhovni sud • FBI • CIA • Pentagon • Predsjednički izbori u SAD-u • Hrvatsko-američki odnosi • Hrvati u SAD-u • Oružane snage SAD-a • Gospodarstvo • Američki dolar • Sustav federalnih rezervi • Wall Street • Promet • Turizam • Znanost • Američka akademija umjetnosti i znanosti • Obrazovanje • Popis sveučilišta • Harvardovo sveučilište • Putovnica
Društvo, kultura i sport
Stanovništvo • Etničke grupe • Angloamerikanci • Afroamerikanci • Američki Židovi • Sjevernoamerički Indijanci • Jezici • Kultura • Umjetnost • Arhitektura • Kip slobode • Državni blagdani • Književnost • Glazba • Country • Jazz • R'n'B • Kinematografija • Hollywood • Oscar • Zlatni globus • Grammy • Emmy • Religija • Kršćanstvo • Katolička Crkva • Fulton Sheen • Svjetska baština • Američka kuhinja • Sport • SAD na OI • Michael Phelps • St. Louis 1904. • Los Angeles 1932. • Los Angeles 1984. • Atlanta 1996. • Nogometna reprezentacija SAD-a • MLS • Košarkaška reprezentacija SAD-a • NBA liga • Reprezentacija SAD-a u hokeju na ledu • NHL • MLB • AFL • Super Bowl • US Open