Worms

Ovo je glavno značenje pojma Worms. Za druga značenja pogledajte Worms (razdvojba).
Worms
Worms
Grb grada Worms
Koordinate: 49°38′N 08°22′E / 49.633°N 8.367°E / 49.633; 8.367
Država Njemačka
Savezna država Zastava Porajnja i Falačke Porajnje i Falačka
Površina 108,73 km2
Nadmorska visina 86–167 m
Stanovništvo 82 290 (31. prosinca 2007.)
Gustoća stanovništva 757 stan./km2
Poštanski broj 67501–67551
Pozivni broj 06241, 06242, 06246, 06247
Registarska oznaka WO
Službena stranica worms.de
Karta
Worms na zemljovidu Njemačke
Worms
Worms
Položaj grada na karti Njemačke
ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz
Svjetska baština – UNESCO
}
Država Njemačka
Godina uvrštenja2021. (44. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iii, iv
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:1636
Koordinate49°37′49″N 8°21′44″E / 49.6302618°N 8.3620898°E / 49.6302618; 8.3620898 (WD)

Worms je grad u Njemačkoj, u saveznoj pokrajini Porajnju i Falačkoj. Leži na obalama rijeke Rajne. Krajem 2007. u gradu je živjelo 82.290 stanovnika.

Geografija

Lokacija

Worms se nalazi na zapadnoj obali rijeke Rajne između gradova Ludwigshafen i Mainz. Na sjevernom rubu grada, rijeka Pfrimm se ulijeva u Rajnu, a na južnom Eisbach u Rajnu.

Klima

Klima u dolini Rajne zimi je umjerena, a ljeti ugodna. Kiše su ispod prosjeka za okolna područja. Zimske nakupine snijega su malene i često se brzo tope.

Galerija

  • Katedrala u Wormsu
    Katedrala u Wormsu
  • Vodeni toranj
    Vodeni toranj
  • Muzej Nibelunga
    Muzej Nibelunga
  • Most Nibelunga
    Most Nibelunga
  • Crkva Sv. Martina
    Crkva Sv. Martina

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Worms
Nedovršeni članak Worms koji govori o gradu u Njemačkoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
v • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Kulturna baština (48)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) 9) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) 10) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  9) Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke  10) Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke 

v • u
Politička podjela njemačke pokrajine Porajnje i Falačka
Zastava pokrajine Rheinland-Pfalz
Ahrweiler • Altenkirchen (Westerwald) • Alzey-Worms • Bad Dürkheim • Bad Kreuznach • Bernkastel-Wittlich • Birkenfeld • Cochem-Zell • Donnersbergkreis • Eifelkreis • Bitburg-Prüm • Frankenthal • Germersheim • Kaiserslautern • Kaiserslautern (grad) • Koblenz • Kusel • Landau in der Pfalz • Ludwigshafen • Mainz • Mainz-Bingen • Mayen-Koblenz • Neustadt an der Weinstraße Neuwied • Pirmasens • Rhein-Hunsrück-Kreis • Rhein-Lahn-Kreis • Rhein-Pfalz-Kreis Speyer • Südliche Weinstraße • Südwestpfalz • Trier • Trier-Saarburg • Vulkaneifel • Westerwaldkreis • Worms • Zweibrücken
Grb pokrajine Rheinland-Pfalz