2 janvye

Kalandriye
Janvye
1e 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

Bref / Gade tou

se 2yèm jou ane kalandriye gregoryen an.

An jeneral, gen 363 jou ki rete anvan fen ane a, 364 nan ka kote li se bisektil.

1e janvye - - 3 janvye

Evènman yo

Ier syèk

  • 69: Vitellius pwoklame anperè nan lame Anba Almay ak Upper pa lejiyon li yo.

IVe syèk

  • 366: Alaman yo travèse Ren ankò pou yo anvayi Anpi Women an.

VIe syèk

  • 533: Mercurius vin Pap sou non Jan II. Li se premye Pap ki te pran yon nouvo non lè l te vin tounen.

XVe syèk

  • 1492: nan Espay, kaptire Granada, mete fen nan Gè Granada, ki te kòmanse nan 1482 ak prezans Mizilman nan penensil la. .

XVIIIe syèk

  • 1777: Batay Assunpink Creek pandan Gè Endepandans Ameriken an.
  • 1785: Bodawpaya te kaptire Mrauk-U.
  • 1788: Jeòji ratifye Konstitisyon Etazini.

XIXe syèk

  • 1812: Batay Zitacuaro (Gè Endepandans Meksiken).
  • 1863: fen Batay nan Rivyè Wòch (Gè Sivil).

XXe syèk

  • 1905: rann Port Arthur (Gè Ris-Japonè).
  • 1942:
    • Okipasyon Japonè Manila (Gè Pasifik).
    • Jean Moulin parachit an Frans, kòm reprezantan Jeneral de Gaulle nan mouvman rezistans nan zòn sid la.
  • 1998: masak Ramka (Gè sivil Aljeryen).

XXIe syèk

  • 2002: Eduardo Duhalde vin prezidan enterimè nan Ajantin.
  • 2022:
    • Manifestasyon Kazakhstan 2022 kòmanse.
    • Premye Minis Soudan Abdallah Hamdok, ki te opoze ak jent ki te soti nan koudeta 25 oktòb, soumèt demisyon li[1].

Dat li fèt yo

Dat li mouri yo

Selebrasyon yo

Fèt

  • Jounen zansèt yo nan Ayiti

Fèt sen

Astwoloji