Šibenska biskupija
| Šibenska biskupija | |
|---|---|
| Latinski naziv | Dioecesis Sibenicensis |
| Status | biskupija |
| Datum uspostave | 1. siječnja 1298. |
| Metropolitansko sjedište | Splitsko-makarska nadbiskupija |
| Obred | rimski |
| Država gdje se nalazi | Hrvatska |
| Broj katolika | 130.026 |
| Površina | 3246 km2 |
| Biskup | Tomislav Rogić |
| Podređene jedinice | 74 župe |
| Službene stranice | www.sibenska-biskupija.hr |
| Stanje od | 5. srpnja 2007. |
Šibenska biskupija je upravna jedinica (dijeceza) Katoličke crkve u Hrvatskoj. Uspostavljena je 1. siječnja 1298.. bulom pape Bonifacija VIII., a za prvog biskupa izabran je fra Martin Rabljanin.
Bulom pape Lava XII. "Locum beati Petri" godine 1828. ukinute su, između ostalih, Skradinska i Trogirska biskupija. Čitav prostor Skradinske biskupije priključen je Šibenskoj biskupiji, a od Trogirske joj je biskupije priključen zagorski dio, te župa Marina na obali.
Sadašnja velebna katedrala sv. Jakova u Šibeniku građena je od 1431. do 1536. godine, posvećena je 1555., a na čast bazilike podigao ju je 1895. papa Lav XIII. Najveći je arhitektonski spomenik renesanse u Hrvatskoj.
Zemljopisni smještaj
Teritorij Šibenske biskupije većim djelom obuhvaća područje Šibensko-kninske te manjim područje Splitsko-dalmatinske županije.
Uprava
U crkvenopravnom pogledu Šibenska biskupija je sufragan (podložna biskupija) Splitsko-makarskoj nadbiskupiji tj. Splitskoj metropoliji .
Po teritorijalno-pastoralnom ustrojstvu Šibenska biskupija sastoji se od 9 Dekanata sa 74 župe:
- Šibenski (gradski) (14 župa)
- Drniški (11 župa)
- Kninski (4 župe)
- Ražinski (8 župa)
- Rogoznički (7 župa)
- Skradinski (9 župa)
- Tišnjanski (5 župa)
- Unešićki (8 župa)
- Vodički (8 župa)
U Šibenskoj biskupiji osim dijacezanskih (biskupijskih) svećenika, djeluju i redovnički svećenici franjevci. Od redovnica djeluju Sestre franjevke od Bezgrešne, Sestre milosrdnice, Sestre dominikanke, Sestre benediktinke, Sestre klanjateljice Krvi Kristove i Školske sestre franjevke.
Poznati svećenici
- Sveti Nikola Tavelić
- Ante Antić
Popis šibenskih biskupa
- Martin I. Rabljanin (1298. - 1319.)
- Grizogon Fanfogna (1320. - 1340.)
- Tolon (1340. - 1343.)
- Martin II. (1344. - 1346.)
- Bonifacije (1346. - 1357.)
- Matej Crnota (1358. - 1388.)
- Antun I. Barbarigo (1389. - 1394.)
- Antun II. de Ponte (1395. - 1402.)
- Bogdan Pulšić (1402. - 1436.)
- Juraj Šižgorić (1437. - 1454.)
- Urban Vignaco (1454. - 1468.)
- Luka I. Tolentić (1470. - 1491.)
- Franjo Querini (1491. - 1495.)
- Bartol Bonino (1496. - 1512.)
- Ivan I. Štafilić (1512. - 1528.)
- Ivan II. Stafilić (1528. - 1557.)
- Jeronim Savorgnan (1557. - 1573.)
- Luka II. Spignaroli (1574. - 1589.)
- Vicko I. Basso (1589. - 1597.)
- Vicko II. Arrigoni (1599. - 1626.)
- Ivan Pavao Savio (1626. - 1628.)
- Ivan I. Toma Mallonio (1628. - 1634.)
- Vjekoslav Marcello (1635. - 1653.)
- Božo Carridei (1654. - 1676.)
- Ivan II. Dominik Callegari (1676. - 1722.)
- Karlo Antun Donadoni (1723. - 1756.)
- Ivan III. Calebotta (1756. - 1759.)
- Jeronim Blaž Bonačić (1759. - 1762.)
- Ivan Petani (1766.)
- Nikola Divnić (1766. - 1783.)
- Lelij Cippico (1783.)
- Venancij Srećko Scotti (1784. - 1795.)
- Mihovil Matej Spalatin (1796. - 1807.)
- sedis vacantia - prazna stolica (1807. - 1827.)
- Filip Dominik Borodini (1827. - 1838.)
- Vjekoslav Marija Pini (1839. - 1844.)
- Ivan Berčić (1844. - 1855.)
- Petar Dujam Maupas (1855. - 1862.)
- Ivan Zaffron (1863. - 1872.)
- Antun Josip Fosco (1876. - 1894.)
- Dr. Mate Zannoni (1895. - 1903.)
- Dr. Vinko Pulišić (1904. - 1910.)
- Luka Pappafava (1912. - 1919.)
- Fra Jerolim Mileta (1922. - 1947.)
- Dr. Ćiril Banić (1951. - 1961.)
- Josip Arnerić (1961. - 1986.)
- Dr. Anton Tamarut (1986. - 1988.)
- Dr. Srećko Badurina (1988. - 1996.)
- Ante Ivas (1997. - 2016.)
- Tomislav Rogić (2016.-?)
Poznata svetišta
Jedno od svetišta nalazi se na otoku Visovcu, a posvećeno je Gospi Visovačkoj.
Drugo značajnije svetište nalazi se u Vrpolju, a posvećeno je Gospi Vrpoljačkoj.