Bácsalmás
Bácsalmás
| |||
---|---|---|---|
Željeznička stanica | |||
|
|||
Koordinate: 46°7′N 19°20′E / 46.117°N 19.333°E | |||
Država | Mađarska | ||
Županija | Bács-Kiskun | ||
Vlast | |||
- gradonačelnik | Balázs Németh | ||
Površina | |||
- Urbano područje | 108.32 km²[1] | ||
Stanovništvo (2015.) | |||
- Urbano područje | 6,586[1] | ||
- Urbana gustoća | 60.8 stan./km²[1] | ||
Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) | ||
Poštanski broj | 6430 | ||
Pozivni broj | 079 | ||
Službene stranice www.bacsalmas | |||
Karta | |||
Bácsalmás (hrvatski: Aljmaš ili Bačaljmaš, njemački: Almasch) je grad na jugu Mađarske od 6,586 stanovnika.[1] koji administrativno podpada pod Županiju Bács-Kiskun..
Geografija
Bácsalmás leži udaljen 33 km istočno od Baje, nedaleko od granice sa Srbijom.
Današnji Bácsalmás je većinski mađarski grad, dok su do Drugog svjetskog rata 2/3 stanovništva činili Nijemci. Nakon njihovog protjerivanja, umjesto njih doseljeni su Mađari, prebjegli iz Slovačke. Isto tako je i s Bunjevcima koji su nekada bili znatno brojniji (danas ih ima samo 2%).
Historija
Čitav taj kraj bio je u 15. vijeku feud Janoša Hunjadija, nakon osmanske invazije Ugarske kraj je opustio, pa je koloniziran Hrvatima Bunjevcima. Selo Bácsalmás prvi put je dokumentirano 1543. u spisu nadbiskupa od Kalocse. Posljednje velike grupe hrvatskih kolona doveli su iz Bosne u 17. vijeku vođe Marković i Vidaković.
Nakon Bitke kod Sente Bácsalmás je ušao u sastav habsburške Vojne krajine
Bácsalmás je 1808. dobio status trgovišta.
Nakon Prvog svjetskog rata sve do 1921. čitav taj kraj uz granicu bio je okupiran od strane Vojske Kraljevine Jugoslavije.
Poznati sugrađani
- Matija Evetović (1894. - 1972.), hrvatski književnik
- Ivan Evetović (1860.-1923.), hrv. kulturni radnik
- Franjo Piuković (1880.-1967.), hrv. kulturni radnik
Pobratimski gradovi
- Njemačka, Backnang
- Srbija, Bezdan
- Srbija, Bajmok
- Hrvatska, Bezdan
- Slovačka, Veljki Medjer
- Rumunjska, Borsec
- Poljska, Gizałki
Reference
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „Hungary: Bács-Kiskun” (engleski). City population. Pristupljeno 14. 05. 2016.
Vanjske veze