Generalna kapetanija Kuba
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Generalna Kapetanija Kuba (španjolska: Capitanía General de Cuba), nazivana i Španjolska Kuba, bila je kolonija i upravna jedinica Španjolskog Imperija stvorena 1607. godine kao dio pokušaja Habsburške Španjolske da ojača obranu karipskih zemalja od stranih sila, a koji je uključivao i stvaranje generalnih kapetanija na Portoriku, Yucatánu i Gvatemali. Godine 1764., generalna kapetanija je restrukturirana, što je bio prvi odraz burbonskih reformi u Amerikama. Promjene su uključivale priključenje Floride i Louisiane te davanje veće autonomije tim provincijama.
Kasnije reforme proveo je grof José Moñino y Redondo za vrijeme Carlosa III. kako bi ojačao španjolsku poziciju na Karibima u odnosu na onu britansku. Novim distriktom upravljao je novi generalni guverner sa središtem u Havani. Lokalni upravitelji generalne kapetanije izvorno su bili pod nadzorom Audijencije u Santo Domingu, međutim taj je nadzor postepeno opao te se na kraju sveo isključivo na nadzor nad sudskim poslovima. Nadzor je potpuno ukinut nakon formiranja audijencija u Puerto Principeu (1800.) te Havani (1838.). Godine 1825., nakon gubitka kontinentalnih posjeda, španjolska kruna je upraviteljima dala izvanredne ovlasti na polju administracije, pravosuđa i financija, a u drugoj polovici XIX. vijeka dobili su i titulu generalnog kapetana.
Administracija je doživjela i brojne promjene krajem XIX. vijeka, a tokom kubanske borbe za nezavisnost, međutim one nikada nisu u cijelosti implementirane, što zbog nedostatka volje na strani Španjolaca, što zbog činjenice da je nakon rata za nezavisnost Kuba potpala pod kratkotrajnu američku vojnu upravu.