Gigantski svinjski korov
| Gigantski svinjski korov | |
|---|---|
| |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Plantae |
| Red: | Apiales |
| Porodica: | Apiaceae |
| Rod: | Heracleum |
| Vrsta: | H. mantegazzianum |
Gigantski svinjski korov'(Heracleum mantegazzianum, također poznat pod imenom gigantski kravlji peršun, engl. Giant Hogweed, dan: Kæmpe Bjørneklo), je biljka iz porodice Apiaceae, porijeklom iz Kavkaza i središnje Azije. Ona može biti i do 2-5 metara (rijetko do 7 m) visoka. Osim veličine, sliči običnom svinjskom korovu (Heracleum sphondylium), Heracleum sosnowskyi ili vrtnoj anđeliki (Angelica archangelica). Fototoksična je i smatra se štetnim korovom u mnogim državama.
Odlikuje se dodatno debelom tamno crvenkasto-ljubičastom stabljikom i pjegavim stabljikama lista koje su šuplje i proizvode čvrste čekinje. Stabljika varira 3 do 8 cm u obimu, povremeno i do 10 cm. Stabljika pokazuje purpurno-crvene pigmentacije s podignutim čvorovima. Svaka ljubičasta mrlja na stabljici okružena je kosom, a tu su i velike krupne bijele dlake na bazi lista stabljike. Biljka ima duboko urezan spoj lišća koji rastu i do 1-1,7 m širine.
Gigantski svinjski korov je kratkotrajna višegodišnja biljka (u trajanju obično između 5-7 godina) s čvornatom žiličastom stabljikom koja oblikuje i daje pupoljke svake godine. Njegovo cvijeće je u svojoj završnoj godini od kasnog proljeća do sredine ljeta, s brojnim bijelim cvjetovima grupiranih u obliku glave kišobrana koja je do 80 cm (2,5 stope) u promjeru preko svojeg ravnog vrha. Biljka proizvodi 1.500 do 100.000 spljoštenih, 1 cm dugih, ovalnih suhih sjemenki koje imaju široko zaobljena bazu i široka marginalna grebena. Nakon što su sjemenke proizvele nove biljke, stare biljke umiru. Biljke u ranijim fazama rasta jenjavaju u jesen. Visoka mrtva stabla mogu označiti njihova mjesta tokom zime.
Mnoge strane biljke su uvedene u Englesku u 19. stoljeću, uglavnom za ukrasne razloge. Nekoliko njih su postale dominantno agresivne i stvaraju ozbiljne probleme u nekim područjima. Sada je široko rasprostranjena po cijelom Britanskom otoku naročito duž riječnih obala. Po formiranju guste sastojine mogu micati biljke i biljni i životinjski svijet te smanjiti njihov interes. Također se proširio u sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj Americi i središnjoj i istočnoj Kanadi. To je jednako opasna invazivna vrsta u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji, ugrožavajući lokalne vrste biljaka. Uveden je u Francuskoj u 19. stoljeću od strane botaničara a mnogo je cijenjen od strane pčelara.
Fototoksičnost
Gigantski svinjski korov je fototoksička biljka. Njegov sok može uzrokovati fitofotodermatitis (tešku upalu kože), kada je koža izložena suncu ili UV-zrakama. U početku je koža crvena i počinje svrbež. Tada se stvaraju mjehurići u obliku opekotine u roku od 48 sati. Oni formiraju crne ili purpurne ožiljke koji mogu trajati nekoliko godina. Ležanje u bolnici može biti potrebno. Prisutnost i najmanje količine biljnog soka u očima može dovesti do privremenog ili čak i trajnog sljepila.[1] Te su reakcije uzrokovane prisutnošću linearnog derivata furocoumarina u svom lišću, korijenju, stabljikama, cvjetovima i sjemenu. Ove hemikalije mogu ući u jezgru epitelnih ćelija, formirajući veze s DNK, što uzrokuje da ćelije umru. Smeđa boja je uzrokovana proizvodnjom melanina iz furocoumarin. U Njemačkoj, gdje je biljka postala prava smetnja, bilo je oko 16.000 žrtava u 2003. godini.
Djecu treba držati podalje od gigantskog svinjskog korova. Zaštitnu odjeću, uključujući i zaštitu za oči, treba nositi prilikom rukovanjem ili iskopavanjem biljke. Ako je koža izložena, ugroženo područje treba temeljito oprati sapunom i vodom, a izloženu kožu zaštititi od sunca na nekoliko dana.
Prirodne grabljivice
Američki USDA Forest Service navodi da svinje i goveda mogu jesti gigantski svinjski korov bez prividnog zla.
Eksperimenti su pokazali da ovce vole jesti svinjski korov te se stoga koriste u borbi.
Sprječavanja
Zbog svoje fototoksičnosti i invazivne prirode, gigantski svinjski korov često se aktivno uklanja. U Velikoj Britaniji po zakonu Divljih vrsta i Zavičajnih Zakona 1981 (Wildlife and Countryside Act 1981) se čini kazneno djelo za sadnju ili uzrokovanje rasta gigantskog svinjskog korova u divljini.[2]
To je također česta biljka na močvarnim područjima Irske, iako opseg njegove opasnosti obično nije poznat tamo.
Svinjski korov je reguliran kao federalni štetni korov od strane vlade SAD-a, te ga je stoga ilegalno uvesti u Sjedinjene Države ili premjestiti međudržavno bez dozvole iz Ministarstva poljoprivrede.[3]
Gigantski svinjski korov se može suzbiti:
• Ubadanjem korijena / iskopavanjem
• Odsijecanjem cvijetova (biljka može ostaviti nekoliko hiljada sjemenki)
• Košenjem
• Preuređenjem zemljišta
• Ispašom
• Špricanjem
• Tekućim dušikom
Referense
- ↑ „Toxic, invasive weed hits eastern Ontario”. Arhivirano iz originala na datum 2010-07-14. Pristupljeno 2010-07-14.
- ↑ Wildlife & Countryside Act 1981 Section 14 and Schedule 9, Part II.
- ↑ "Invasive and Noxious Weeds: Federal Noxious Weeds," United States Department of Agriculture Natural Resources Conservation Service [1]
Vanjske veze
- NetRegs.gov.uk: Identifikacija i uklonjanje gigantskog svinjskog korova Arhivirano 2009-09-03 na Wayback Machine-u
- InvadingSpecies.com: Savjet iz Ontaria, Kanada Arhivirano 2009-01-16 na Wayback Machine-u
- Otrovne biljke svijeta Arhivirano 2010-07-02 na Wayback Machine-u
- Slike gigantskog svinjskog korova Arhivirano 2017-11-02 na Wayback Machine-u
- Priručnik za iskorjenjivanje Gigantskog svinjskog korova - dosupan za download kao pdf Arhivirano 2006-06-25 na Wayback Machine-u
- Environment Agency of Finland: Photo of the blisters caused by the plant (Graphic) Arhivirano 2012-02-06 na Wayback Machine-u
- Stuff.co.nz: Upozorenje nakon što su djeca zadobila opekotine od biljke
- The Knotweed Company Britanska firma koji se bavi uklanjanjem korova
- Species Profile- Giant Hogweed (Heracleum mantegazzianum) Arhivirano 2018-09-15 na Wayback Machine-u, National Invasive Species Information Center, (United States National Agricultural Library). Lista informacija i resursa o gigantskom svinjskom korovu.
- Dnevniavaz.ba: Nevolje s proljećem: Šta je sve uzrok povrtlarskog dermatitisa? Arhivirano 2011-05-02 na Wayback Machine-u