Do Drugog srpskog ustanka Gornji Račnik se nalazio u sastavu Osmanskog carstva. Nakon Drugog srpskog ustanka Gornji Račnik ulazi u sastav Kneževine Srbije i administrativno je pripadao Jagodinskoj nahiji i Levačkoj knežini[1] sve do 1834. godine kada je Srbija podeljena na serdarstva.
Demografija
U naselju Gornji Račnik živi 102 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 46,6 godina (45,5 kod muškaraca i 47,8 kod žena). U naselju ima 46 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,70.
Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
↑Popović, Ljubodrag. Zoran Marković. ur (srpskom). Jagodinska nahija, knjiga prva 1815 —1823. Jagodina: Istorijski arhiv Jagodina. 86-902609-5-1. Arhivirano iz originala na datum 2013-09-27. Pristupljeno 12.07.2012.
Popović, Ljubodrag. Zoran Marković. ur (srpskom). Jagodinska nahija, knjiga prva 1815 —1823. Jagodina: Istorijski arhiv Jagodina. 86-902609-5-1. Arhivirano iz originala na datum 2013-09-27. Pristupljeno 12.07.2012.