Huaorani
Huaorani (Waorani, Wao, Auca), ratoborna skupina američkih Indijanaca nastanjena u bazenu Amazone na istoku Ekvadora u provincijama Napo i Pastaza. Teritorij Huaorana prostire se na oko 20,000 četvornih kilometara kišne šume [1] gdje se bave poglavito lovom na majmune i ptice. Njihov jezik, huao terero, nesrodan je svim ostalim jezicima pa su klasificirani u samostalnu porodicu sabelan. Na glasu su kao neustrašivi ratnici koji su živjeli u konstantnim ratovima, i koje su Inke nazivali Auca, 'stanovnici džungle, divljaci' . Sami sebe oni nazivaju Huaorani, riječ koja označava ljude ili ljudska bića, a sve ostale zovu cowode, ili ne-ljudi.
Lokalne skupine i populacija
- Provincija Napo, na rijekama Shiripuno (pritoka rijeke Cononaco) i gornja Tigüino, južna granica provincije Napo (populacija prema Laura Rival za 1990. godinu:
- a) Kanton Tena.
- (a) Ñihuari, Quehuere Ono, Shiripuno i pritoke, 105.
- (b) Tigüino, na istoimenom gornjem toku.
- (c) Dayuno, gornja río Nushiño, 91.
- b) kanton Aguarico, sjeverno od rijeke Cononaco i južno od rijeka Yasuni (pritok Napoa), Nushiño (pritok Coconacoa),
- a) Kanton Tena.
- Provincija Pastaza, u istoimenom kantonu:
- Toñampari, gornji Curaray. 242
- Quenahueno, uzvodno od skupine Toñampari,78
- Zapino, istoimena rijeka, nešto prije njenog ušća u Curaray i srednji i donji tok rijeke Nushiño, 72.
- Tihueno, gornji tok istoimene rijeke, južno od skupine Quenahueno. 66.
- Damuintaro, istočno od skupine Huamono. 62
- Quihuaro, na istoimenoj rijeci, jugozapadno od skupine Huamono. 131
- Bocaro, zapadno od skupine Quihuaro. 38.
- Huamono, na rijeci Nushiño, 52.
- Tigüino, gornja Tigüino, sjeverno od skupine Huamono.
- Tagaeri, između rijeka Cachiyacu (pritoka Cononano) i Curaraya. 50.
Kultura
Huaorani su otkriveni prije kojih pedesetak godina, a njihova kultura bila je lovačko-sakupljačka. Bili su organizirani po malenim skupinama koje su lutale između rijeka Napo i Curaray, a njihov teritorij bio je 3 puta veći nego danas [2]. odjeća Huaorana sastoji se tek od svežnja ogrlica i uskog pojasa oko donjeg dijela trbuha. Kao lovci koriste se serbatanom, puhaljkom i kopljima dugima 2,5-3 metra, učinjenih od drveta chonta.