Karpas

Karpas Καρπασία
Karta poluotoka iz 18. vijeka

Karpas (grčki: Καρπασία turski: Karpaz Yarımadası) je poluotok na krajnjem sjeveroistoku Kipra. Proteže se u dužinu od 80 kilometara, prema Turskoj, a širok je do 20 km.^[1]

Poluotok ima površinu oko 898 km², zbog neobično izduljnog oblika ga kolokvijalno zovu Drška od tave.^[1]

Karpas je ruralni kraj, bez industrije i većih urbanih centara, pa jedna je od najmanje zagađenih regija na Mediteranu. Bogat je podzemnim vodama, pa se uspješno uzgaja; voće, masline i duhan, Pored ratarstva - ribarstvo je važan izvor prihoda malobrojnih stanovnika poluotoka. Za 20. vijeka se još ponešto rudarilo duž dijelova Karpasa, koji su bogati raznim mineralima, ali su ti rudnici odavno zatvoreni.^[1]

Pezaž Karpasa su brda i planine obrasli borovima, čempresima i makijom, od kojih poneka dosežu visinu od oko 1,000 metara. Karpaz je također prirodni rezervat Sjevernog Kipra. Na izlazu iz posljednjeg ledenog doba, otok Kipar uspio je zadržati znatnu količinu bioraznolikosti, a Karpas je dom velikom dijela. Sjeverni Kipar ima mnogo endemskih vrsta - flora Sjevernog Kipra broji oko 1,600 (22 endema) i postoji 26 vrsta gmazova i vodozemaca, a Karpas je najvećem broju stanište. Kako se nalazi na jednoj od glavnih migracijskih ruta ptica selica između Istočne Evrope i Afrike, svake godine oko 300 vrsta, što znači milion ptica, koristi ovu rutu u rano proljeće.^[1]

Karpas na Wikimedijinoj ostavi

• Plain of Mesaoria (en)