Krajišnik (Sečanj)

Krajišnik


Park u centru sela, gde se do 1940-ih nalazila katolička crkva

Osnovni podaci
Država  Srbija
Pokrajina Vojvodina
Upravni okrug Srednjobanatski
Opština Sečanj
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) Decrease 1719
Gustina stanovništva 52 st./km²
Geografija
Koordinate 45°27′06″N 20°43′27″E / 45.451666°N 20.724166°E / 45.451666; 20.724166
Nadmorska visina 58 m
Površina 43,0 km²
Krajišnik na karti Srbije
Krajišnik
Krajišnik
Krajišnik na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski kod 23231
Pozivni broj 023
Registarska oznaka ZR


Koordinate: 45° 27′ 06" SGŠ, 20° 43′ 27" IGD

Krajišnik (mađarski: Istvánfölde, staro ime Stefanföld, njemački: Stefansfeld) je naselje u Srbiji u opštini Sečanj u Srednjobanatskom upravnom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1719 stanovnika.

Historija

Selo se prvi put pominje, pod imenom Stephansfeld,Szent István,Istvánáza 1796. godine.Stephansfeld 1849 godine.Istvánfõlde. Šupljaja 1922. godine. Naselje je osnovao Zagrebački kaptol 1796. na polju «šuplje» u Jašatomićkom (modoškom) srezu naseljavanjem Nemaca iz Nove Peći, Grapca i drugih torontalskih opština i 106 sesijaša i 75 nadničara činili početak.

Za iste osnovana je 1797. parohija i podignuta crkva posvećena Sv. Stefanu i otuda ime Stefanfeld. 1873. Šupljaja je dobila poštu. 1892. bušen je prvi arteski bunar.[1].

Selo se prvi put pominje, pod imenom Šupljaja, u katastigu (popisu darodavaca) pećke patrijaršije 1660. godine[2]. Selo je tada, kao i danas, bilo naseljeno Srbima. Krajem osamnaestog veka, Marija Terezija, želeći da izvrši što veću germanizaciju ovih oblasti, naseljava u Banat nemačke koloniste. Oni menjaju ime sela u Stefansfeld. U periodima kada je ovaj deo Banata bio pod jurisdikcijom Pešte, korišćena je i mađarska varijanta Ištvanfeld. Nakon sloma Austrougarske i prisajedinjenja Vojvodine Kraljevini Srbiji, 1918. godine, nove vlasti vraćaju stari srpski naziv Šupljaja. Nakon kapitulacije kraljevine Jugoslavije 1941. godine, i prisajedinjenja Banata Trećem rajhu, nemački okupatori ponovo menjaju ime i vraćaju nemački naziv Stefansfeld. Kapitulacijom Hitlerove Nemačke, nemačko stanovništvo se raseljava, a Srbi iz okolnih sela vraćaju naziv Šupljaja, koji ubrzo po doseljenju, kolonisti iz Bosanske krajine ponovo menjaju, i želeći da ih naziv sela podseća na postojbinu, daju mu sadašnje ime Krajišnik.

Demografija

Kretanje broja stanovnika:

U naselju Krajišnik živi 1825 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,5 godina (40,3 kod muškaraca i 44,6 kod žena). U naselju ima 869 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,58.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 3926 [3]
1953. 3733
1961. 3357
1971. 2712
1981. 2495
1991. 2428 2397
2002. 2341 2241
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
2058 91.83%
Romi
  
92 4.10%
Jugosloveni
  
16 0.71%
Mađari
  
12 0.53%
Crnogorci
  
5 0.22%
Rumuni
  
4 0.17%
Hrvati
  
3 0.13%
Makedonci
  
2 0.08%
Nemci
  
1 0.04%
Muslimani
  
1 0.04%
Bugari
  
1 0.04%
Bošnjaci
  
1 0.04%
nepoznato
  
2 0.08%


Reference

  1. Monografija Istorijiski preglad Podunavske Oblasti Banatski deo napisao: Felix Milecker bibliotekar i kustos gradske biblioteke i muzeja u Vršcu 1928.
  2. Monografija „Krajišnik nekad i sad“, Branko Atlagić
  3. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  4. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Vanjske veze

Portal Srbija