Marksistički feminizam
| Ovaj članak je dio serije: Marksizam  |
| Sociologija i antropologija |
| Otuđenje |
| Buržoazija |
| Klasna svijest |
| Komunizam |
| Kulturalna hegemonija |
| Izrabljivanje |
| Ideologija |
| Proletarijat |
| Ekonomija |
| Marksistička politička ekonomija |
| Radna snaga |
| Zakon vrijednosti |
| Sredstva proizvodnje |
| Način proizvodnje |
| Proizvodne snage |
| Višak rada |
| Višak vrijednosti |
| Naknada za rad |
| Historija |
| Kapitalistička proizvodnja |
| Klasna borba |
| Diktatura proleterijata |
| Izvorna akumulacija |
| Proleterska revolucija |
| Proleterska internacionala |
| Svjetska revolucija |
| Filozofija |
| Marksistička filozofija |
| Historijski materijalizam |
| Dijalektički materijalizam |
| Socijalizam |
| Analitički marksizam |
| Autonomni pokreti |
| Feministički marksizam |
| Humanistički marksizam |
| Strukturalni marksizam |
| Zapadnjački marksizam |
| Istaknuti marksisti |
| Karl Marx |
| Friedrich Engels |
| Karl Kautsky |
| Vladimir Lenjin |
| Lav Trocki |
| Josif Staljin |
| Rosa Luxemburg |
| Mao Ce tung |
| Georg Lukács |
| Antonio Gramsci |
| Karl Korsch |
| Frankfurtska škola |
| Louis Althusser |
| Paul Lafargue |
| Kritike |
| Kritika marksizma |
| Feminizam |
|
Koncepti Historija Pravo glasa Valovi feminizma Pod-tipovi Amazonski Prema državi ili regiji Popis |
Marksistički feminizam je pravac feminističke teorije koji smatra da je ukidanje kapitalizma kao društveno-ekonomskog sistema jedini način na koji bi se žene kao spol mogle osloboditi ugnjetavanja. Marksističke feministkinje vjeruju da je upravo kapitalizam izvor ekonomske nejednakosti, ovisnosti, političke zbrke i nezdravih društvenih odnosa između muškaraca i žena koje predstavljaju korijen ženskog ugnjetavanja.
Prema marksističkoj teoriji, pojedinca u kapitalističkkom društvu oblikuju klasni odnosi, odnosno ljudske sposobnosti, potrebe i interesi su određeni načinom proizvodnje koji karakterizira njihovo društvo. Marksističke feministkinje vide nejednakost spolova kao posljedicu kapitalističkog načina proizvodnje. Spolno ugnjetavanje je prema tome klasno ugnjetavanje, odnosno ženska podređenost muškarcima se vidi kao sredstvo (poput rasizma) za održavanje interesa kapitala i vladajuće klase. Marksističke feministkinje su tradicionalnu marksističku analizu proširile uspoređivanjem rada u kući s radom u kapitalističkim poduzećima.
Marksistički feminizam je predmet kritika od strane raznih pojedinaca i pokreta, bilo unutar bilo van feminističkog pokreta. Radikalne feministkinje ga napadaju zbog toga što, po njihovom mišljenju, stavlja naglasak na klasno društvo, a ne patrijarhat kao izvor ženskog ugnjetavanja. Austrijski ekonomist Ludwig von Mises je, pak, napao marksistički feminizam s tezom kako je nastanak klasnog društva zapravo ustanovio državni i pravni okvir na temelju koga će žene kroz historiju postupno ostvarivati svoja prava.
Bilješke
Vanjske veze
- Silvia Federici, recorded live at Fusion Arts, NYC. 11.30.04 Arhivirano 2017-12-31 na Wayback Machine-u
- The Radical Women Manifesto: Socialist Feminist Theory, Program and Organizational Structure
- Revolution, She Wrote by Clara Fraser
- Marxist Feminism
- Feminist Planet defines Marxist Feminism Arhivirano 2007-09-28 na Wayback Machine-u