Proleterski internacionalizam

Za ostale upotrebe, v. Internacionalizam (razvrstavanje).
Ovaj članak je dio serije:
Marksizam
Sociologija i antropologija
Otuđenje
Buržoazija
Klasna svijest
Komunizam
Kulturalna hegemonija
Izrabljivanje
Ideologija
Proletarijat
Ekonomija
Marksistička politička ekonomija
Radna snaga
Zakon vrijednosti
Sredstva proizvodnje
Način proizvodnje
Proizvodne snage
Višak rada
Višak vrijednosti
Naknada za rad
Historija
Kapitalistička proizvodnja
Klasna borba
Diktatura proleterijata
Izvorna akumulacija
Proleterska revolucija
Proleterska internacionala
Svjetska revolucija
Filozofija
Marksistička filozofija
Historijski materijalizam
Dijalektički materijalizam
Socijalizam
Analitički marksizam
Autonomni pokreti
Feministički marksizam
Humanistički marksizam
Strukturalni marksizam
Zapadnjački marksizam
Istaknuti marksisti
Karl Marx
Friedrich Engels
Karl Kautsky
Vladimir Lenjin
Lav Trocki
Josif Staljin
Rosa Luxemburg
Mao Ce tung
Georg Lukács
Antonio Gramsci
Karl Korsch
Frankfurtska škola
Louis Althusser
Paul Lafargue
Kritike
Kritika marksizma

Proleterski internacionalizam, ponekad jednostavno navođen kao internacionalizam, je marksistički koncept internacionalizma. On se temelji na konceptu prema kome je kapitalizam globalni sistem, odnosno kako radnička klasa mora, u nastojanju da ga porazi, djelovati globalno, te prevladati barijere koje tvore pripadnost njenih članova pojedinoj naciji ili nacionalnoj državi.

Koncept proleterskog internacionalizma je postojao od samih početaka marksizma kao ideologije, te se ogledao kroz međunarodno organiziranje njegovih sljedbenika kroz Prvu i Drugu internacionalu. Za vrijeme Prvog svjetskog rata ga je dodatno razradio Lenjin istakavši ga kao suprotnost tzv. buržoaskom nacionalizmu, odnosno kroz shvaćanje da radnička klasa različitih država mora odbaciti međusobni sukob u kojih su ih uvele imperijalističke elite teumjesto toga započeti građanski rat u svrhu postizanja komunističke svjetske revolucije.

Povezano