Varijetet (botanika)

Ne treba izjednačavati sa Varijete.

Varijetet (lat. varietas, od variatio = promjena, odstupanje), skrać. var. je taksonomski rang ispod vrste i podvrste, ali iznad forme.[1][2] Kao takav, ima tri dijela infraspecijskog imena. Ponekad se preporučuje da se određena populacija ili grupa populacija opisuje kao podvrsta u slučajevima prepoznavanja njihove geografske posebnosti, dok je rang sorte prikladniji za takson koji se pojavljuje izvan glavnine areala pripadajuće vrste.[3]

Primjer

Jastučasti kaktus, Escobaria vivipara (Nutt.) Buxb., široko je varijabilna vrsta, koja se javlja od Kanade do Meksika, a osobito širom Novog Meksika, ispod 2.600 m n/v. U okviru ove vrste opisano je devet varijeteta. Tamo gdje im se areali preklapaju, oni se ukrštaju i genetički intergriraju. Takava pojava je zabilježena u dodirnim područjima varijeteta Escobaria vivipara var. arizonica (iz Arizone) i Escobaria vivipara var. neo-mexicana (iz Novog Meksika).

Definicije

Pojam varijeteta, različiti autori definiraju na razne načine.[4] Svaki varijetet treba da se vidljivo razlikuje od drugih istovrsnih, ali s njima slobodno hibridizira, ako dođu u kontakt.

Ostala nomenklatura

  • U nomenklaturi oplemenjivanja biljaka, barem u zemljama koje su potpisnice Konvencije UPOV-a, pravi naziv je također variejetet ili "biljni varijetet".
  • U zoološkoj nomenklaturi, jedini priznati taksonomski rang ispod vrste je podvrsta. Za varijetete koji su bili opisani prije 1961., priznaje se opis i rang podvrste, a naziv zoološkog varijeteta poslije 1960., formalno ne postoji. U zoologiji, forme i morfe uzimaju se informativno i po potrebi, ali su neregularne prema Međunarodnom kodeksu zoološke nomenklature(ICZN).
  • U bakteriološkoj nomenklaturi, naziv "varijetet" nije dopušten, ali imena objavljena kao varijeteti prije 1992. godine su prevedena i objavljena kao podvrste.
  • U nomenklaturi vitikulture, ono što se odnosi na varijetete grožđa u stvarnosti su kultivari, prema Kodeksu kultiviranih biljaka ili biljni varijeteti u pravnom smislu, a ne kao botaničke taksonomske odrednice, jer se razmnožavaju reznicama i imaju svojstva koja nisu stabilna u spolnom razmnožavanju. Međutim, upotreba termina varijetet u vinogradarstvu toliko ukorenjena da je promjena ranga u kultivar malo vjerovatna.

Povezano

Reference

  1. ↑ „Article 4”. International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants. 2012. Arhivirano iz originala na datum 2018-08-03. Pristupljeno 2016-12-14. »4.1. If a greater number of ranks of taxa is desired, [...a]n organism may thus be assigned to taxa of the following ranks (in descending sequence): [... genus, ... species, subspecies,] variety (varietas), subvariety (subvarietas), form (forma), and subform (subforma). ... 4.3. Further ranks may also be intercalated or added, provided that confusion or error is not thereby introduced.« 
  2. ↑ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1.. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  3. ↑ „Varieties and forms”, HORTAX: Cultivated Plant Taxonomy Group, pristupljeno 19 July 2016 [mrtav link]
  4. ↑ Robert T. Clausen (1941). „On The Use Of The Terms "Subspecies" And "Variety"”. Rhodora 43 (509): 157–167. 

Vanjske veze