Wilhelm Wundt
Vilhelm Vunt | |
![]() | |
Rođenje | 16. avgust 1832. Manhajm, Nemačka |
---|---|
Smrt | 31. avgust 1920. Grosboten, Nemačka |
Polje | filozof, psiholog, lingvista |
Poznat po | Prva psihološka laboratorija |
Vilhelm Vunt (nem. Wilhelm Wundt; Manhajm, 16. avgust 1832 — Grosboten, 31. avgust 1920) bio je nemački psiholog, filozof i lingvista, osnivač eksperimentalne psihologije.
Zahvaljujući njemu psihologija se sredinom XIX veka izdvojila kao zasebna nauka. Njegova knjiga „Fiziološka psihologija“, koju je objavio 1874, izdvojila je psihologiju od medicine i filozofije. Godine 1879. Vunt je osnovao i prvu psihološku laboratoriju.
Biografija
Vilhelm Vunt je rođen 16. avgusta 1832. godine u Nemačkoj, gde je odrastao i završio školovanje. U njegovo vreme, psihologija kao nauka nije postojala. Radovi koji su se pisali na temu mišljenja, opažanja i mentalnog života uopšte, uglavnom su bili retki ili su posedovali određeni mistični prizvuk o ljudskoj duši.
Nakon završenih studija medicine, Vunt je počeo da radi kao asistent, pomažući Hermanu fon Helmholcu, fizičaru i značajnom istraživaču u eksperimentalnoj psihologiji. Tokom tog perioda Vunt je napisao više knjiga i članaka na temu eksperimentalne psihologije i otvorio prvi kurs iz naučne psihologije. On je među prvima skrenuo pažnju na važnost naučnog metoda u proučavanju mentalnih pojmova. Nakon toga je radio kao profesor na univerzitetima u Hajdelbergu, Cirihu i Lajpcigu.
NJegovo najpoznatije delo „Principi fiziološke psihologije“ danas je opšteprihvaćeno i predstavlja osnovu današnje psihologije. U njemu Vunt razmatra proučavanje osećanja, motivacije i ideja. Vunt je bio jedan od prvih naučnika koji se zalagao da se ovi pojmovi, koji su se do tada smatrali poetski i spiritualistički, mogu izučavati direktno, poput svih drugih pojmova u nauci.
Godine 1879. Vunt je zajedno sa saradnicima otvorio prvu zvaničnu psihološku laboratoriju na Univerzitetu u Lajpcigu, čuvenu kao Prvu laboratoriju ljudske duše. Ova godina se uzima kao začetak moderne psihologije, godina od kad se psihologija smatra naukom.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a3/Wundt-research-group.jpg/220px-Wundt-research-group.jpg)
Osnovni metod Vuntovog istraživanja je bio introspekcija, odnosno samoposmatranje. Iako je danas taj metod prevaziđen, u to vreme je bio veoma inovativan. Verovalo se da se opažaji sastoje od manjih delova i celina, kao i da se ti delići mogu identifikovati putem introspekcije. Posmatranjem sopstvenog unutrašnjeg iskustva pokušavalo je da se daju odgovori na neka ključna pitanja. Mada se introspekcija danas ne koristi u obliku u kojem su je Vunt i njegovi saradnici koristili, ona je ostala važan metod u izučavanju mentalnog života.
Među učenicima Vilhelma Vunta, bio je i srpski psiholog Ljubomir Nedić, pisac prvog univerzitetskog udžbenika psihologije na srpskom jeziku.
Vilhelm Vunt bio je bio veoma uticajna i značajna ličnost za života, a danas se smatra za postavljača temelja psihologije kao nauke, jer ju je odvojio kao posebnu disciplinu. Uspeo je da okupi oko sebe istraživače, fizičare, fiziologe i filozofe i da objedini njihove rezultate do kojih su neki naučnici dolazili nezavisno jedan od drugog.
Među Vuntova najznačajnija dela ubrajaju se „Principi fiziološke psihologije“, „Uvod u psihologiju“ i „Psihologija naroda“.
Vidi još
Literatura
- Carpenter, Shana K (August 2005). „Some neglected contributions of Wilhelm Wundt to the psychology of memory.”. Psychological reports 97 (1): 63–73. DOI:10.2466/PR0.97.5.63-73. PMID 16279306.
- Steinberg, H (November 2001). „[The psychologist and philosopher Wilhelm Wundt and a dedication by his student Emil Kraepelin]”. Der Nervenarzt 72 (11): 884. DOI:10.1007/s001150170025. PMID 11758098.
- Ziche, P (1999). „Neuroscience in its context. Neuroscience and psychology in the work of Wilhelm Wundt.”. Physis; rivista internazionale di storia della scienza 36 (2): 407–29. PMID 11640242.
- Smith, R (November 1982). „Wilhelm Wundt resurrected.”. British journal for the history of science 15 (51 Pt 3): 285–91. DOI:10.1017/S0007087400019361. PMID 11611088.
- Bringmann, W G; Balance, W D; Evans, R B (July 1975). „Wilhelm Wundt 1832–1920: a brief biographical sketch.”. Journal of the history of the behavioral sciences 11 (3): 287–97. DOI:10.1002/1520-6696(197507)11:3<287::AID-JHBS2300110309>3.0.CO;2-L. PMID 11609842.
- Steinberg, H (November 2001). „[The psychologist and philosopher Wilhelm Wundt and a dedication by his student Emil Kraepelin]”. Der Nervenarzt 72 (11): 884. DOI:10.1007/s001150170025. PMID 11758098.
- HICKS GD (16 September 1920). „Prof. Wilhelm Wundt”. Nature (London) 106: 83–85. DOI:10.1038/106083a0.
- Smith,Roger (October 1982). „Wilhelm Wundt Resurrected”. The British Journal for the History of Science 15 (03): 288. DOI:10.1017/S0007087400019361. ISSN 1474-001X. PMID 11611088.
- Daniel L. Schcter, Daniel T. Gilbert, Daniel M. Wegner (2009). Psychology: The evolution of a science (2nd izd.). str. 9.
- Azurmendi, Joxe: "Herri Psikologia, Etnologia. Wundt" in: Volksgeist. Herri Gogoa, Donostia: Elkar, 2007. pp. 199–214 ISBN 978-84-9783-404-9
- Blumenthal, Arthur L. (1970–80). „Wundt, Wilhelm”. Dictionary of Scientific Biography. 25. New York: Charles Scribner's Sons. pp. 368–371. ISBN 978-0-684-10114-9.
Vanjske veze
![]() | U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Wilhelm Wundt |
- Ljudi koji su pomerali granice: Wilhelm Wundt
- Najkontroverznije u psihologiji Arhivirano 2013-12-24 na Wayback Machine-u
- RTV vremeplov
- Indeks istaknutih autora
- Neurotree: Wilhelm Wundt Details
- Detailed study by Alan Kim at Stanford Encyclopedia of Philosophy
- Principles of Physiological Psychology
- Outlines of Psychology
- Wilhelm Wundt – Father of Psychology Arhivirano 2007-08-11 na Wayback Machine-u
- Biography and bibliography in the Virtual Laboratory of the Max Planck Institute for the History of Science
- Ethics: An Investigation of the Facts and Laws of the Moral Life. Volume 1. (Tr. Edward B. Titchener et al..) Second Edition, 1902. University of Michigan.
- Lectures on Human and Animal Psychology. (Trs. Edward B. Titchener and James E. Creighton.)
- Second Edition, 1896. Harvard.
- Fourth Edition, 1907. Stanford; UCLA; University of Illinois.
- Outlines of Psychology. (Tr. Charles Hubbard Judd.) Second Edition, 1902. Stanford.
- Principles of Physiological Psychology. Volume 1. (Tr. Edward B. Titchener.)
- First Edition, 1904. Harvard; Lane; University of Michigan; HTML.
- Second Edition, 1910. UCLA.