Medvjeđi luk

Medvjeđi luk
(Allium ursinum)
Sistematika
CarstvoPlantae
PotcarstvoTracheobionta
DivizijaMagnoliophyta
RazredLiliopsida
PotklasaLiliidae
RedLiliales
PorodicaLiliaceae
RodAllium
VrstaA. ursinum
Dvojno ime
Allium ursinum
L.


Sinonimi:

  • Aglitheis ursina (L.) Raf.
  • Allium latifolium Gilib.
  • Allium longipetiolatum St.-Lag.
  • Allium nemorale Salisb.
  • Allium petiolatum Lam.
  • Allium ucrainicum (Oksner & Kleopow) Bordz.
  • Allium ursinoides G.Don ex Sweet
  • Allium ursinum subsp. ucrainicum Oksner & Kleopow
  • Allium ursinum var. ucrainicum (Oksner & Kleopow) Soó
  • Allium ursinum subsp. ucrainicum Kleop. & Oxner
  • Allium vincetoxicum Pall. ex Ledeb.
  • Cepa ursina (L.) Bernh.
  • Geboscon ursinum (L.) Raf.
  • Hylogeton ursinum (L.) Salisb.
  • Moly latifolium (Gilib.) Gray
  • Ophioscorodon ursinum (L.) Wallr.

Medvjeđi luk ili medvjeđi bijeli luk (lat. Allium ursinum) – poznat i kao crijemuš, srijemuš, divlji luk, divlji bijeli luk, širokolisni bijeli luk, šumski češnjak – je divlji srodnik ostalih vrsta luka, porijeklom iz Evrope i Azije.[1] Latinski naziv za ovu biljku je povezan sa činjenicom da medvjedi u svojim staništima traže ukusne lukovice i njihovom navikom da kopaju zemlju do njih. One su također omiljene i divljim svinjama. U Evropi, gdje je popularno branje u divljini, može biti krajnje rizična zbog sličnosti njenih listova s otrovnim biljkama, kao što su dolinski ljiljan i mrazovac ili Colchicum autumnale, što gotovo redovno dovodi do slučajeva trovanja. Koliko je poznato, samo u Sarajevu od 2014, desio se jedan slučaj grupnog trovanja, usljed pogrešnog prepoznavanja listova medvjeđeg luka.[2]

Opis

Divlji medvjeđi luk u Hampshireu, Velika Britanija.

Allium ursinum je lukovičasta, višegodišnja zeljasta monokotiledona, koja se reproducira prvenstveno sjemenom. Uske lukovice su nastale iz jednog baznog lista[3] i proizvode svijetlo-zelene cjelovite elipsaste listove dimenzija do 25 cm x 7 cm, s peteljkom dužine do 20 cm.[3] Cvasti su na cvjetonosnom stablu, sa šest do 20 bijelih cvjetova, u kojima nedostaju lukovice, a koje proizvode neke druge vrste roda Allium, kao što su Allium vineale, Allium oleraceum (poljski češnjak) i neke sorte bijelog luka (Allium sativum).[3]:394[4][5]:902 Cvjetovi su zvijezdasti, u vidu šest bijelih tepala (srasla krunica i čašica), promjera oko 16–20 mm, sa prašnicima koji su kraći od cvjetnog omotača.[3] Obično cvjetaju od aprila do juna,[3]:394 prije listanja listopadnog drveća. Cvjetne drške imaju trokutast presjek, a listovi su široko lancetasti, slični onima kod dolinskog ljiljana (Convallaria majalis).

Također pogledajte

Reference

  1. ^ GRIN-CA Arhivirano 12. 1. 2019. na Wayback Machine, Agriculture and Agri-Food Canada
  2. ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. Pristupljeno 12. 2. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
  3. ^ a b c d e Clapham, A.R.; Tutin, T.G.; Warburg, E.F. (1981). Excursion Flora of the British Isles (Third izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521232902.
  4. ^ Reader's Digest Field Guide to the Wild Flowers of Britain. Reader's Digest. 1981. str. 383. ISBN 9780276002175.
  5. ^ Stace, C.A. (2010). New flora of the British isles (Third izd.). Cambridge, U.K.: Cambridge University Press. ISBN 9780521707725.

Vanjski linkovi