Ogrjevno drvo
Ogrjevno drvo je drvo (deblo) namijenjeno za grijanje prostorija. Radi se zimi i ljeti od stabala, dijelova stabala, odnosno komada, koji nisu tehnički uporabljivi (za celulozu, papir). Dijeli se na:
- tvrdo oblo drvo bjelogorice (bukovina, grabovina, jasenovina, brjestovina, hrastovina, javorovina, klenovina, kestenovina, drvo voćaka),
- meko oblo drvo bjelogorice (brezovina, topolovina, vrbovina, johovina, lipovina) i
- meko drvo crnogorice (borovina, smrekovina i jelovina).[1]
Ogrjevna vrijednost
Podrobniji članak o temi: Ogrjevna vrijednostOgrjevna vrijednost ili ogrjevna moć je toplina oslobođena pri izgaranju goriva s kisikom pod standardnim uvjetima. Kemijska reakcija je obično između ugljikovodika i kisika, a kao rezultat dobivamo ugljikov dioksid, vodu i toplinu. Jedinice mogu biti: J/mol, J/kg, J/m3. Ogrjevna vrijednost se mjeri s kalorimetrom.
| Gorivo | kJ/g | kcal/g | BTU/lb |
|---|---|---|---|
| Vodik | 141,9 | 33,9 | 61 000 |
| Benzin | 47,0 | 11,3 | 20 000 |
| Dizel | 45,0 | 10,7 | 19 300 |
| Etanol | 29,7 | 7,1 | 12 000 |
| Propan | 49,9 | 11,9 | 21 000 |
| Butan | 49,2 | 11,8 | 21 200 |
| Ogrjevno drvo | 15,0 | 3,6 | 6 000 |
| Ugljen (lignit) | 15,0 | 4,4 | 8 000 |
| Ugljen (antracit) | 27,0 | 7,8 | 14 000 |
| Zemni plin | 54,0 | 13,0 | 23 000 |
Peći na ogrjevno drvo
Kamini
Podrobniji članak o temi: KaminKamini su najstarije peći za grijanje s otvorenim ložištem. Zagrijavanje prostorije nastaje pretežno zračenjem topline. Stupanj iskoristivosti ovog grijanja jest svega od 10 do 15%, jer se najveći dio topline odvodi s dimnim plinovima kroz dimnjak. Grijanjem kaminom postizava se dobro provjetravanje, ali nedovoljno zagrijavanje prostorije. Kamini se danas rijetko upotrebljavaju, i to samo kao dodatno grijanje, a ponekad radi ukrasa (dekoracije).
Peći s velikom akumulacijom topline ili kaljeve peći
Podrobniji članak o temi: Kaljeva pećKaljeve peći se grade od posebnih keramičkih pločica i šamotnih opeka (odnosno ploča) u oblicima koji su prilagođeni različitim uvjetima i zahtjevima. Značajka je ovih peći da su stvaranje topline i odavanje topline vremenski pomaknuti. Dnevno se jedanput ili dva puta naloži ložište gorivom, koje će razmjerno u kratkom vremenu izgorjeti. Pri tome će se oslobođena toplina izgaranja upija (akumulirati) u zidovima peći. S povišenjem površinske temperature peći počinje postepeno odavanje topline zraku prostorije. Trajanja odavanja topline ovisi o debljini akumulacijske mase i veličini vanjske površine peći. Zbog velike mase koja sudjeluje pri izmjeni topline nije moguće s ovim pećima brzo ugrijati prostoriju, a niti su podesne za brzu regulaciju odavanja topline.
Peći s malom akumulacijom topline
Podrobniji članak o temi: Željezna pećŽeljezna peć je peć s plaštem od lijevanog željeza ili čeličnog lima koja je s unutarnje strane obložena šamotom kako bi se zaštitila od prekomjernog zagrijavanja. Regulacija emisije topline u željeznim pećima postiže se reguliranjem dovoda zraka u ložište, čime se pospješuje ili usporava izgaranje goriva. Željezne su peći prikladne kako za kratkotrajni tako i za trajni pogon. Željezne se peći stalno usavršavaju. Nova nastojanja teže za što višim iskorištenjem topline dimnih plinova, i to različitim načinom njihovog vođenja.
Izvori
Vanjske poveznice
- Ogrjevno drvo Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK
