Osnovna škola
Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu. Djelatnost osnovnog školstva obuhvaća odgoj i obvezno školovanje, druge oblike školovanja djece i mladih te školovanje odraslih osoba. Svrha je osnovnog školstva da učeniku omogući stjecanje znanja, pojmova, umijeća, stavova i navika potrebnih za život i rad ili daljnje školovanje.
Spremnost za školu
Hoće li dijete biti spremno za školu ovisi o njegovim sposobnostima, "kako" učiti i emocionalnoj inteligenciji koju je razvilo uz svoje roditelje i odgojitelje u vrtiću. Sedam ključnih elemenata:
- samopouzdanje
- znatiželja
- svrhovitost
- samokontrola
- povezanost
- sposobnost komuniciranja
- spremnost na suradnju
Ocjenjivanje
Numeričko ocjenjivanje učenika je sljedeće: pozitivne (prolazne) ocjene:
- odličan (5)
- vrlo dobar (4)
- dobar (3)
- dovoljan (2)
negativne (neprolazne) ocjene:
- nedovoljan (1)
Ocjene se daju na temelju usmenih ili pismenih rezultata te zalaganja, kulture međusobne komunikacije itd. Zaključna ocjena iz nastavnog predmeta na kraju nastavne godine ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena, poglavito ako je učenik pokazao napredak.[1]
Općenito
Škola je dužna osigurati kontinuirani razvoj učenika kao duhovnog, tjelesnog, moralnog, intelektualnog i društvenog bića u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima. U Hrvatskoj osnovno školovanje traje najmanje osam godina i po Zakonu je obvezno za svu djecu, u pravilu od šest do petnaest godina. Osnovno školovanje obavljaju osnovne škole i druge javne ustanove, a ostvaruju ga na temelju nastavnog plana i programa. Pedagoškim standardom utvrđuju se materijalni, kadrovski i drugi uvjeti za ostvarivanje djelatnosti i podjednak razvoj osnovnog školstva za srednjoročno razdoblje. Pedagoški standard donosi Hrvatski sabor. Poslije nje slijedi srednja škola. Koliko godina sadrži osnovna škola je različito, ovisno o državi u kojoj se nalazi, npr. u Vijetnamu traje tri, u Kini šest, a u Njemačkoj deset godina.
Predmeti u hrvatskim osnovnim školama:
Od 1. razreda:
- Hrvatski jezik
- Matematika
- Priroda i društvo
- Engleski jezik (od 2003. godine)
- Njemački jezik (u nekim školama)
- Vjeronauk (Izborni predmet)
- Glazbena kultura
- Tjelesna i zdravstvena kultura
- Likovna kultura
Od 4. razreda:
- Engleski jezik (Do 2003. godine, i danas kao izborni predmet u školama u kojima se uči njemački od prvog razreda kao obvezni predmet)
- Njemački jezik (Izborni predmet)
- Talijanski jezik (Izborni predmet)
- Francuski jezik (Izborni predmet)
Od 5. razreda:
- Geografija
- Priroda (umjesto prirode i društva)
- Povijest
- Tehnička kultura
- Informatika (izborni predmet)
Od 7. razreda
Opis predmeta
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik temelji se na štokavskom narječju. Ukratko hrvatski jezik poučava narječja, imenice, glagole, pridjeve, brojeve, zamjenice, priloge, prijedloge, veznike, čestice, usklike, padeže, glagolska vremena itd. Proučava i književnost.
Matematika
Dva glavna područja u matematici su aritmetika i geometrija. Matematika proučava brojeve, zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje, razlomke, kutove itd.
Priroda i društvo
Priroda i društvo ukratko obrađuje živu i neživu prirodu tj. ljude, životinje, biljke, vodu, tlo, stanice i sve što spada u prirodu oko nas.
Engleski jezik
Engleski jezik obrađuje sve o engleskom jeziku, njihovim običajima, kulturi, izgovorima itd.
Vjeronauk
Vjeronauk je izborni predmet. Uči o kršćanskoj vjeri, Isusu, svecima itd.
Glazbena kultura
Glazbena kultura uči o glazbi, notama, glazbenicima itd.
Tehnička kultura
Tehnička kultura uči o tehničkom pisanju velikih i malih slova, monomerima i polimerima, nacrtima, kućanskim uređajima, građevini, elektrotehnici, informacijskim tehnologijama itd.
Izvori
- ↑ Narodne novine 92/1995, Pravilnik o načinu praćenja i ocjenjivanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, tiskano 17. studenoga 1995., pristupljeno 20. ožujka 2017.
|