Mezgraja (Niš)

Za ostale upotrebe, v. Mezgraja (razvrstavanje).
Mezgraja
Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Nišavski
Grad Niš
Gradska opština Crveni Krst
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 575
Geografija
Koordinate 43°23′21″N 21°47′02″E / 43.389166°N 21.783833°E / 43.389166; 21.783833
Nadmorska visina 165 m
Mezgraja na karti Srbije
Mezgraja
Mezgraja
Mezgraja na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj 018
Registarska oznaka NI


Koordinate: 43° 23′ 21" SGŠ, 21° 47′ 02" IGD
Mezgraja je naseljeno mesto u gradskoj opštini Crveni Krst na području grada Niša u Nišavskom okrugu. Nalazi se na aluvijalnoj terasi Južne Morave u supovačkom prolazu, na granici Niške i Aleksinačke kotline, na oko 12 km severozapadno od centra Niša. Prema popisu iz 2002. bilo je 575 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 607 stanovnika).

Historija

Oskudnost preistorijskih, antičkih i srednjovekovnih nalaza upućuje na mogućnost nepostojanja sela u dalekoj prošlosti. Ovakvu mogućnost potkrepljuje činjenica meandriranja i menjanja rečnog toka Južne Morave na sektoru Mezgraja u prošlosti. O ovom selu nema podataka ni iz turskog perioda sve do 1833. godine kad se zajedno s okolnim selima pominje u rajinskim pobunama („razmiricama“). Posle neuspele niške bune 1841. godine pominje se Mezgraja kao selo koje je pomagalo hajduke.

Po oslobođenju od Turaka selo je počelo da se obnavlja i jača napuštajući postepeno naturalne i prelazeći na tržišne oblike privređivanja, s primarnom orijentacijom na ratarstvo i povrtarstvo. Napretku sela bitno je doprinela izgradnja železničke pruge Beograd - Niš 1884. godine, koja je Mezgraju, uključujući i beogradski drum, ugodno vezala s niškim tržištem. Ova okolnost je doprinela tome da selo posle Drugog svetskog rata, osim što je iselilo jedan broj radno sposobnog stanovništva (pre svega u Niš), postane imigraciono privlačno za pojedina radnička domaćinstva iz udaljenijih i siromašnijih sela. Na toj osnovi razvoj stanovništva je dobio stagnantan oblik s prilično izraženim ekonomsko-socijalnim strukturalnim promenama, što se vidi iz podatka da je u Mezgraji 1971. godine živelo 55 poljoprivrednih, 65 mešovitih i 36 nepoljoprivrednih domaćinstava.

Demografija

Krajem 19. veka (1895. godine) selo je imalo 39 kuća i 319 stanovnika, a godine 1930. u njemu su živela 92 domaćinstva i 597 stanovnika.

U naselju Mezgraja sada (2002. godine) živi 467 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,2 godina (39,6 kod muškaraca i 42,7 kod žena). U naselju ima 178 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,23.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 650 [1]
1953. 641
1961. 675
1971. 593
1981. 582
1991. 607 601
2002. 575 575
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
569 98.95%
Mađari
  
2 0.34%
Muslimani
  
1 0.17%
Jugosloveni
  
1 0.17%
nepoznato
  
1 0.17%


Reference

  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Literatura

  • Enciklopedija Niša: Priroda, prostor, stanovništvo; izdanje Gradina - Niš, 1995.g. pp. 96.

Vanjske veze

Portal Srbija