Robert je nakon očeva izbora za kralja 987. određen za prijestolonasljednika, čime je potvrđena vlast dinastije Capet u Francuskoj. Unatoč bračnim problemima zbog kojih je bio privremeno izopćen, Robert je bio pobožan katolik, zbog čega je i nazvan Robert Pobožni. Uz glazbenu nadarenost bio je i skladatelj, pjevač i pjesnik.
Kraljevstvo koje je Robert naslijedio nije bilo veliko, i u pokušaju proširenja svoje vlasti, odlučno je tražio svoje pravo preuzimanja feudalnih posjeda koji su ostali bez gospodara, što je obično rezultiralo sukobom. Njegova invazija u Burgundiji1003. bila je neuspješna, i tek je 1016. zadobivši podršku Crkve bio priznat za vojvodu od Burgundije.
Među Robertovim neprijateljima bili su i njegovi sinovi Henri i Robert. Ovaj je sukob rezultirao građanskim ratom, u kojem je Robertova vojska izgubila, te se on povukao izvan Pariza.
Umro je tijekom rata sa svojim sinovima 20. srpnja1031. u Melunu. Pokopan je sa svojom trećom ženom u Bazilici St. Denis.
Robert II se ženio tri puta:
c. 988. - Susanne (Rosala) (c.956. - 13. prosinac1003.). Talijanska princeza i udovica flandrijskoga grofa Arnulfa. Brak je dogovorio Robertov otac, a završio je razvodom.[1]
c. 996. - Bertha, princeza od Burgundije[2] (c. 964.-c. 1010.). Budući su bili rođaci, papa Grgur V. nije odobrio brak, i Robert je bio izopćen. Nakon dugih pregovora s papom Silvestrom II. brak je bio poništen.
1001. - Constance od Arlesa (c.986.-25. srpnja, 1032.)[3]. Kći nekog grofa Vilima, sklona spletkama i ambiciji, mužu je zagorčala život.
Napomena: Vladari od 428. do 843. bili su vladari Franačke, dok su vladari od 843. do 987. godine bili vladari Zapadne Franačke. Autohtoni francuski vladari vladaju tek od 987. godine.