5. vijek p. n. e.

mileniji:

| 2. milenij p. n. e. | 1. milenij p. n. e.1. milenij |

Vijekovi:

| 7. vijek p. n. e. | 6. vijek p. n. e. | 5. vijek p. n. e. | 4. vijek p. n. e. | 3. vijek p. n. e. |

Decenije:

490te p. n. e. | 480te p. n. e. | 470te p. n. e. | 460te p. n. e. | 450te p. n. e. | 440te p. n. e. | 430te p. n. e. | 420te p. n. e. | 410te p. n. e. | 400te p. n. e.

5. vijek p. n. e. je započeo na prvi dan 500. p. n. e. a završio na posljednji dan 401. p. n. e.


Pregled

Partenon u Ateni

5. vijek p. n. e. je karakterističan po tome što ga je na području Grčke i Mediterana došlo do procvata helenske civilizacije, odnosno brojnih novih dostignuća na polju kulture, umjetnosti, književnosti i filozofije na kojima se temelji današnja zapadna civilizacija.

Vijek je započeo kada se Perzijsko Carstvo u svom širenju na zapad sukobilo s grčkim polisima. Sukob je započeo kao jonski ustanak a potom prerastao u duge grčko-perzijske ratove u kojima je Grčka uspjela očuvati svoju nezavisnost. Među grčkim polisima je najveće bogatstvo i politički uticaj stekla Atena koja postaje glavno kulturno središte antičkog svijeta, u kojem u to vrijeme počinje tzv. klasični period. Atenska politička hegemonija je, s druge strane, izazvala reakciju drugih polisa kao što su Korint i Sparta, te je druga polovina vijeka obilježena dugotrajnim peloponeskim ratom koji je završio atenskim porazom, odnosno završetkom zlatnog doba Atene.

Događaji

Izumi, pronalasci i otkrića

  • Lijevano željezo se prvi put koristi u kineskom Kraljevstvu Wu zahvaljujući pronalasku visokih peći, te se počinje širiti za izradu oružja i poljoprivrednih alata u Zaraćenim državama.
  • Sljedbenici kineskog filozofa Mozija prvi koriste trebuše (katapult).
  • Grci pronalaze sidro.
  • Grci počinju koristiti čekrke za izradu i tovarenje brodova.
  • Grci pronalaze linearnu perepsektivu.
  • Grci usavršavaju metode lijevanja bronze.
  • Kineski hidralički inženjer Ximen Bao (西門豹) uvodi veliki sistem irigacijskih kanala koje je dao napraviti za Markiza Wena od Weija (文侯) (445. p. n. e.396. p. n. e.).
  • Kineski filozof Li Kui piše Knjigu Zakona (Fajing, 法经) 407. p. n. e., koji je poslužio kao osnova zakonodavstva dinastije Qin i dinastije Han.