Sporiševke
Sporiševke | |
---|---|
V. officinalis, ljekoviti sporiš | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Tracheophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Red: | Lamiales |
Porodica: | Verbenaceae J.St.-Hil., 1805 |
Sporiševke (lat. Verbenaceae), biljna porodica u redu medićolike kojoj pripada 33 roda s preko 950 vrsta.[1] Ime je dobila po rodu sporiš (Verbena), preko 80 vrsta dvogodišnjeg raslinja i trajnica.
Opis
Verbenaceae, porodica sporiša (također poznata kao vrbena), sadrži 31 rod i gotovo 920 vrsta, koje su uglavnom rasprostranjene u tropskoj i suptropskoj Južnoj Americi i Africi. Ostala mjesta porijekla uključuju središnju Aziju, Japan i otoke u blizini Indije; nekoliko članova porijeklom je iz Europe, Male Azije i Sjeverne Amerike. Biljke su ponekad aromatične, a plod nije tako dosljedno specijaliziran kao onaj u Lamiaceae. Cvjetovi su obično labavije skupljeni nego kod mente.
Važna jezgra Verbenaceae uključuju biljke kao što su Lippia (lipija), Lantana camara (obična lantana), Petraea (petreja ili ljubičasti vijenac) i Verbena hybrida, atraktivan pokrov tla.[2]
Značajne vrste i rodovi
Poznati rodovi su alojsija (listopadni ili vazdazeleni grmovi), duranta (uresni grmovi), lantana (ljekovite vazdazelene trajnice i grmovi), petreja ili ljubičasti vijenac (penjačice), fila (puzeće trajnice), rafitamnus (vazdazeleni grmovi i drveće), stahitarfeta (grmovi).
Citronovac (Aloysia citrodora) ili limunska verbena ili četrina uvezena je u Europu u 17 stoljeću a njezini listovi koriste se za aromatiziranje napitaka, poslastica, marinada i izradi parfema. Kako je skupocjena, citronovac se često se falsificira limunskom travom[3] ili citronelom (Cymbopogon citratus), biljkom iz porodice trava, jakog mirisa, ugodnog ljudima ali neugodnog kukcima, pa se koristi protiv komaraca.[4]
Ljekoviti sporiš (Verbena officinalis), djeluje umirujuće na živčani sustav a koristi se za suzbijanje buha.[5]
Tribusi i rodovi
- Familia Verbenaceae J. St.-Hil. (933 spp.)
- Tribus Petreeae Briq.
- Petrea L. (13 spp.)
- Tribus Duranteae Benth.
- Bouchea Cham. (17 spp.)
- Chascanum E. Mey. (32 spp.)
- Stachytarpheta Vahl (122 spp.)
- Recordia Moldenke (2 spp.)
- Duranta L. (23 spp.)
- Tribus Casselieae Tronc.
- Casselia Nees & Mart. (6 spp.)
- Parodianthus Tronc. (2 spp.)
- Tamonea Aubl. (6 spp.)
- Tribus Citharexyleae Briq.
- Citharexylum Mill. (98 spp.)
- Rehdera Moldenke (2 spp.)
- Tribus Priveae Briq.
- Priva Adans. (23 spp.)
- Pitraea Turcz. (1 sp.)
- Tribus Rhaphithamneae ined.
- Rhaphithamnus Miers (2 spp.)
- Tribus Neospartoneae Olmstead & O’Leary
- Neosparton Griseb. (3 spp.)
- Lampayo Phil. ex Murillo (3 spp.)
- Tribus Lantaneae Endl.
- Lantana L. (107 spp.)
- Xeroaloysia Tronc. (1 sp.)
- Diphyllocalyx (Griseb.) Greuter & R. Rankin (6 spp.)
- Nashia Millsp. (1 sp.)
- Isidroa Greuter & R. Rankin (1 sp.)
- Lippia L. (177 spp.)
- Burroughsia Moldenke (2 spp.)
- Phyla Lour. (11 spp.)
- Aloysia Ortega ex L´Hér. (51 spp.)
- Coelocarpum Balf. fil. (7 spp.)
- Tribus Verbeneae Dumort.
- Verbena L. (63 spp.)
- Stylodon Raf. (1 sp.)
- Glandularia J. F. Gmel. (93 spp.)
- Mulguraea N. O´Leary & P. Peralta (11 spp.)
- Dipyrena Hook. (4 spp.)
- Junellia Moldenke (41 spp.)
- Hierobotana Briq. (1 sp.)
- Tribus Petreeae Briq.
Izvori
- ↑ Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist
- ↑ Britannica, pristupljeno 12. kolovoza 2023.
- ↑ Priroda i biljke Aloysia citrodora
- ↑ Alternativa. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. lipnja 2017. Pristupljeno 9. lipnja 2017. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć) - ↑ Priroda i biljke Verbena officinalis
Vanjske poveznice
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Verbenaceae | |
Wikivrste imaju podatke o taksonu Verbenaceae |