William Ramsay

Za ostala značenja, vidi William Ramsay (razvrstavanje).
Sir William Ramsay

Rođenje 2. listopada 1852.
Škotska Glasgow, Škotska
Smrt 23. srpnja 1916.
Engleska High Wycombe, Engleska
Državljanstvo Ujedinjeno Kraljevstvo Britansko
Narodnost Škotska Škot
Polje Kemija
Institucija Sveučilišni koledž u Bristolu
(1880. – '87.)
Sveučilišni koledž u Londonu
(1887. – 1913.)
Alma mater Sveučilište u Glasgowu
Sveučilište u Tübingenu
Akademski mentor Wilhelm Rudolph Fittig
Istaknuti studenti Edward Charles Cyril Baly
James Johnston Dobbie
Jaroslav Heyrovský
Poznat po plemeniti plinovi
Istaknute nagrade Nobelova nagrada za kemiju
(1904.)

Sir William Ramsay (Glasgow, 2. listopada 1852. - High Wycombe, 23. srpnja 1916.), škotski kemičar koji je otkrio plemenite plinove. Za to je otkriće dobio Nobelovu nagradu za kemiju 1904.

Rođen je u Glasgowu 2. listopada 1852., gdje je i studirao na Sveučilištu Glasgow pod vodstvom Thomasa Andersona. Poslije toga odlazi u Njemačku na Sveučilište u Tübingenu, gdje kod Wilhelma Rudolpha Fittiga doktorira na ispitivanju toluičnih i nitrotoluičnih kiselina. Vratio se u Glasgow, gdje postaje Andersonov asistent u Andersonovom Koledžu. Profesor kemije u Bristolu postaje 1879. Tada je najviše radio u polju fizikalne kemije, odnosno na stehiometriji i termodinamici, kao i na evaporaciji i disocijaciji. Naslijedio je Alexandera Williamsona na prestižnom mjestu šefa katedre za kemiju na University Collegeu u Londonu. Tu je napravio najvažnija otkrića. Već u periodu od 1885. do 1890. objavljuje nekoliko značajnih radova o dušičnim oksidima.

John William Strutt Rayleigh je u travnju 1894. održao predavanje, kojem je prisustvovao William Ramsay. Rayleigh je otkrio razliku gustoće dušika dobivenog kemijskom sintezom i dušika izoloiranog iz zraka uklanjanjem poznatih komponenti. Poslije kratke diskusije o tom problemu, Ramsay je odlučio to istražiti. Do kolovoza Ramsay je otkrio tešku komponentu zraka, koja dotad nije bila poznata i koja nije imala bilo kakve kemijske reakcije. Taj plin su nazvali „argon“. Slijedećih godina otkriva neon, kripton i ksenon. On je također izolirao helij, koji je primjećen u spektru Sunca, ali nije bio nađen na zemlji. Helij je izolirao 1895. dok je tražio izvor argona. Bio je vođen Mendeljejevljevim periodnim sustavom, tako da je sistematski istraživao nedostajuće veze u novim grupama elemenata i tako je zapravo otkrio neon, kripton i ksenon (1898.). Tijekom 1910. izolirao je i radon.

Umro je 23. srpnja 1916. u mjestu High Wycombe.