Bordeaux

Bordo
fr. Bordeaux


Kolaž atrakcija grada

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Francuska
Gradonačelnik Alain Juppé
Region Akvitanija
Departman Žironda
Okrug Bordeaux
Kanton Glavno mjesto 8 kantona
Stanovništvo
Stanovništvo (2011-01-01) 232,260[1]
Gustina stanovništva 4850,06 st./km²
Geografija
Koordinate 44°50′19″N 0°34′42″W / 44.838611°N 0.578333°W / 44.838611; -0.578333
Vremenska zona UTC+1, ljeti UTC+2
Nadmorska visina 1—42 m
Površina 49,36 km²
Bordo na mapi Francuske
Bordo
Bordo
Bordo (Francuske)
Ostali podaci
Poštanski kod 33000, 33100, 33200, 33300, 33800
INSEE kod 33063
Web-stranica www.bordeaux.fr

Bordeaux (oksitanski gaskonski: Bordèu [burˈðɛw]) je grad na jugozapadu Francuske, i glavni grad Regija Akvitanije i departmana Gironde. Sama općina ima oko 235 000 stanovnika, dok utjecajna zona grada broji gotovo milijun stanovnika. Gradom prolazi rijeka Garonne.

Grad je u svijetu najpoznatiji po svojim vinogradima, pogotovo od 18. stoljeća, koje se smatra zlatnim dobom grada.

Povijest

Antičko doba

Antički Glaski amfiteatar (Palais Gallien)

Bordeaux su u 3. stoljeću pne. osnovali pripadnici jednog keltskog naroda, pod nazivom Burdigala. To je bilo jedno galsko pleme u okolici Bourgesa. Prvo je naselje osnovano na ušću Devèze, pritoke Garonne, blizu Gironde.

Grad se nalazio na trgovačkom putu između galskih luka na Loiri i Rimske Republike. Nakon rimske okupacije, Burdigala se razvila u najimućniji grad u Galiji. Burdigala u 3. stoljeću preuzima od grada Mediolanum Santonum (Saintes) naslov administrativnog središta provincije Akvitanije. Grad se jako razvio za vrijeme severske dinastije (193.-235.). Godine 276. Vandali napadaju grad i on se zatvara u svoje zidine. Grad nastavlja svoj razvoj još jedno cijelo stoljeće (po opisima nekih kršćanskih pjesnika).

Period napretka Burdigale prekidaju razne invazije: Vandali 409. godine, Vizigoti 414. godine i Franci 498. godine. U 10. stoljeću grad napadaju i Normani, čime grad tone u dugo mračno razdoblje. Jedini ostatak atičkog doba, Galski amfiteatar.

Srednji vijek

Tek se u 12. stoljeću Bordeauxu vraća sjaj. Nakon braka Eleonore Akvitanske, bivše žene Luja VII., s Henrikom II., 1154. godine, grad prelazi u englesko vlasništvo. U njihovu vlasništvu ostaje iduća tri stoljeća, zajedno s cijelom Akvitanijom, koja pod Englezima postaje Guyenne. Bordeaux povisuje postojeće i dobiva nove zidine. Tijekom 13. stoljeća, grad opet postaje imućan zahvaljujući trgovini vinom s Engleskom. U to je vrijeme izgrađena katedrala Svetog Andrije. Njezin nadbiskup, Bertrand de Got postao je papa Klement V., 1305. godine. Od 1362. do 1372. godine, za vrijeme vladavine Crnog Princa, Bordeaux je postao glavni grad suverene države, ali je kasnije Crni Princ odustao od svoje namjere suverenosti Guyenne.

Godine 1453., nakon Kastiljonske bitke, grad ponovno pada u francuske ruke i Stogodišnji rat završava, ali se građanima ne sviđa ovaj razvoj događaja. U pokušaju preuzimanja nadzora nad gradom, stanovnici postaju neprijateljski raspoloženi te kralj Karlo VII. gradi u Bordeauxu dvorac Trompette i tvrđavu Hâ. Prestaje trgovina vinom s Engleskom i grad zapada u teško stanje. Godine 1462., kralj Luj XI., vraća gradu slobodu, davši mu parlament.

Plan Bordeauxa iz 18. st.

Novo doba

Godine 1585., Montaigne postaje gradonačelnik Bordeauxa. Grad se smiruje i nalazi novi izvor prihoda u trgovini pastelama Garonnom.

Tijekom sukoba između francuskog plemstva i kralja, građani Bordeauxa osnivaju Conjuration de l'Ormée, stranku protivnika monarhije.

Tek 1653. godine, kada mladi Luj XIV. oružjem pokorava grad, Bordeaux pristaje biti dio francuskog kraljevstva.

Bordeaux doživljava novi procvat od sredine 17. stoljeća pa do Revolucije. Ovaj se napredak ponovno ostvaruje zahvaljujući luci. Grad je trgovao vinom, ali i šećerom i robovima. Kao i Nantes, grad postaje bogat zahvaljujući trgovini robovima, koje su slali u Ameriku. U grad su se tad doselili mnogi nadbiskupi, intendanti i guverneri. Arhitekt Nicolas Portier na mjestu je starih gradskih vrata izgradio veličanstvene slavoluke: Vrata Akvitanije (Porte d'Aquitaine, Trg pobjede), Vrata Dijaux (Porte Dijaux, Trg Gambetta / Ulica Porte Dijaux), Valutna vrata (Porte de la Monnaie, Quai de la Monnaie) i Burgundijska vrata (Porte de Bourgogne, Trg Bir-Hakeim). Grad je dobio i operu, koju je izgradio Victor Louis.

Arhitekt Luja XV., Ange-Jacques Gabriel, na Tournyjev je zahtjev stvorio Javni vrt (Jardin Public), veliko gradsko zeleno šetalište. Ovaj je arhitekt također izgradio i veličanstveni Trg Burze (Place de la Bourse). Grad postaje važno europsko središte prosvjetiteljstva, čiji je prethodnik bio Montesquieu.

Bordeaux je puno propatio za vrijeme Revolucije, Konzulata i Prvog carstva. Za vrijeme ta tri perioda, prekinuta je gradska prekoatlantska trgovina. Grad se tada mislio pobuniti, pozivajući žirondince, ali je Jean-Lambert Tallien tad uspostavio vladavinu Terora.

Moderno doba

Padom Prvog carstva, grad je prvi primio bourbonske prinčeve. Za Revolucije uvedeno je obvezno školovanje te je grad u 19. stoljeću imao tri priznate škole, zajedničkim nazivom Écoles de Santé Navale (Škole pomorskog zdravlja).

Plan Bordeauxa iz 1840.

Godine 1840., grad opet postaje velika kolonijalna luka i ponovno započinje trgovina s Afrikom. Krajem stoljeća, grad se počinje industrijalizirati te se otvaraju kemijske, metalurgijske i prehrambene tvornice te uljarije. U to vrijeme filoksera napada vinograde.

Dana 7. maja 1841. godine otvorena je prva željeznička pruga između Bordeauxa i La Teste. Prvi je kolodvor u gradu bio Bordeaux-Ségur na lijevoj obali rijeke. Godine 1852., otvorena je pruga između Bordeauxa i Angoulêmea, čime je omogućena željeznička veza s Parizom. Vlakovi koji su išli za glavni grad su polazili s kolodvora Bordeaux-Orléans na desnoj obali rijeke.

Godine 1870., Léon Gambetta osniva vladu u Toursu, koja je kasnije premještena u Bordeaux. Antoine Alfred Eugène Chanzy se pridružuje vladi u Bordeauxu, gdje zagovara nastavak otpora.

U godinama nakon Francusko-pruskog rata, tri škole pomorskog zdravlja doživljavaju intelektualni pad. Tek 1890. godine škole oživljavaju, osnivanjem École du Service de Santé pour la Marine. U gradu je 5. studenog 1890. godine osnovana École Principale du Service de Santé de la Marine et des Colonies u starom azilu za strance. Škola je imala namjenu obrazovanja budućih liječnika i farmaceuta.

Tijekom Prvog svjetskog rata, Parizu je prijetio prodor njemačke vojske te se vlada privremeno preselila u Bordeaux. U to vrijeme, grad duguje svoj razvoj tvornicama oružja. Godine 1917. godine, ulakom SAD-a u rat, grad postaje dolazna točka njihovim vojnicima. U to vrijeme u gradu djeluje Action Française i druge važne političke skupine.

Drugi svjetski rat gradu donosi nove nevolje. Bordeaux 1940. godine, po treći put u svojoj povijesti postaje sjedište vlade. U lipnju 1940. godine, u trenutku kada francuska vlada potpisuje kapitulaciju, portugalski konzul, Aristides de Sousa Mendes, daje 30 000 viza izbjeglicama pred njemačkom vojskom. Grad tada okupiraju nacisti, uz pomoć domaćih deklariranih kolaboratora, kao što su bili gradonačelnik Adrien Marquet ili prefekt Maurice Papon. Bordoška luka od tada ima veliku ulogu u gospodarstvu Trećeg Reicha, a izgrađena je i podmornička luka. Gradom su tada vladali kvislinzi Adrien Marquet i Marcel Déat iz neosocijalističke partije, koja je propagirala fašističke ideje. Nakon što su napustili Périgueux i Agen, 19. kolovoza 1944. i Pau, 20. kolovoza, Nijemci odlaze iz Bordeauxa, 28. kolovoza 1944.

Godine 1947., Jacques Chaban-Delmas, general iz Pokreta otpora, postaje gradonačelnik i počinje industrijalizacija grada. On ostaje na mjestu gradonačelnika do 1995. godine, kad ga zamjenjuje Alain Juppé. Za vrijeme njegovog mandata, počinje obnova grada, uređenje četvrti, kao i konstrukcija tramvaja. Godine 2004., na njegovo mjesto dolazi Hugues Martin.

Zemljopis

Bordeaux se nalazi blizu obale Atlantika, na jugozapadu Francuske.

Osnovni podaci

Gradom protiče rijeka Garonne koja je plovna do oceana. Tu se nalazi posljednji most preko rijeke, Most Akvitanije. Gradska se aglomerizacija ubrzano razvija. U središtu grada, u kvartu Meriadeck razmišlja se o odvajanju pješačkog od automobilskog prometa. U gradu se može naći klasična, pravilna arhitektura, pogotovo u dvorcima od plavog kamena. Gradom vlada romanska, živa atmosfera.

Geologija

Lijeva obala Garonne, gdje leži veći dio grada, sastoji se od velikih nizina, koje su često močvarne (kao Bordeaux-Lac). Iako postoji nekoliko brjegova, prosječna visina desne obale prilično je niska. Ove su nizine većinom načinjene od naslaga rijeke, ispod kojih je šljunak. Tlo je vrlo tanko i propusno na vodu, tako da je jako pogodno za uzgoj vinove loze. Grad se nalazi između Médoca (nizvodno) i Gravesa (uzvodno), koji su geološki vrlo slični.

Desna je strana rijeke različita, zato što se na tom zemljištu nalazi vapnenački plato. Nadmorska visina tamo prelazi i 90 metara. Na tom području, oko 20 kilometara nalazi se svjetski poznati vinogradi, gdje se uzgajaju najskuplja svjetska vina.

Klima

Gradom vlada oceanska klima, čija je karakteristika slaba razlika između ljetnih i zimskih temperatura. Zime su blage, a ljeta topla. Padaline su česte tijekom cijele godine, s 820 mm kiše godišnje. Grad ima oko 150 kišnih dana. Ljeti su česte oluje. U srpnju 1883. godine u 30 minuta pao je najveći broj padalina ikad zabilježen u Francuskoj.

Prosječna je temperatura u siječnju 3,5 °C, a u kolovozu 20°C. Prosječna je godišnja temperatura 14,5 °C. Tijekom ljeta u prosjeku 18 dana temperatura prelazi 30 °C. Ponekad temperatura znaju biti i jako visoke, npr. 2003. godine, izmjeren je 41 °C. Te iste godine, 12 dana je temperatura bila viša od 35 °C. Bordeaux ima oko 2000 sunčanih dana godišnje. Najhladnije zime bile su 1985. i 1987., a najsuše gudine 1988. i 1992. Velike suše vladale su od 2002. do 2005. godine, a izuzetno suhe bile su 2003. i 2005.

Urbanizam

Karta Bordeauxa

Bordeaux je podijeljen na 8 okruga. Okruzi od 1 do 6 se nalaze na lijevoj strani rijeke. Sedmi odgovara četvrti Bastide na desnoj strani rijeke. Osmi okrug odgovara četvrti Caudéran. Ova upravna podjela nije povijesna pa se stanovnici radije identificiraju s četvrtima u kojima žive.

Grad se dijeli na tri dijela:

  • stari grad Bordeauxa
  • stare četvrti
  • vanjske četvrti (kao Bordeaux-Lac ili Caudéran)

Tipovi zgrada i aktivnosti vrlo su različiti u ta tri dijela grada.

Stanovništvo

U gradu živi 235 178 stanovnika (prema popisu iz 2007. godine), a u gradskoj aglomeraciji 803 115 (2006), pa je ovo je sedma po veličini aglomeracija u Francuskoj, poslije Pariza, Lyona, Marseillea, Lillea, Nice i Toulousea. U širem urbanom području (aire urbaine) živi 999 149 stanovnika te je ono također sedmo po veličini u Francuskoj. Nakon razdoblja naglog opadanja stanovništva (280 000 stanovnika 1946., 208 159 stanovnika 1982.) i velikih radova obnove starih četvrti, stanovništvo grada opet je počelo rasti. Bordoška općina, koja je u posljednjih 20 godina dobila 25 000 novih stanovnika, i dalje ima veliku stopu rasta. Trenutačno je u fazi studija o spajanju općina, kao što je slučaj Lille-Lomme ili Cherbourg-Octeville, kako bi broj stanovnika porastao iznad 300 000 te grad tako postao velika europska metropola.

Prema procjenama INSEE-a za 2004. i 2005. godine, Bordeaux broji oko 126 046 domaćinstava i 139 707 stambenih boravišta. Od 229 900 Bordožana, 46% su muškog, a 54% ženskog spola. Bračni je status građana starijih od 15 godina sljedeći: 54% neoženjenih, 32% u braku, 8% razvedenih i 6% udovaca ili udovica. Prosječan je broj ljudi po kućanstvu 1,8.

Stanovništvo Bordeauxa između 1350. i 2005.
1350 1375 1420 1660 1750 1790 1801 1936 1946
30 000 10 000 20 000 40 000 60 000 111 000 91 000 258 000 280 000
1954 1962 1968 1975 1982 1990 1999 2002 2005*
284 494 278 000 266 000 223 000 208 159 210 336 215 363 218 948 229 900
Procjene prije 1801. ; popisi poslije 1801.; * Procjena INSEE-a, 1. srpnja 2005.

Gospodarstvo

Boce vina Bordeaux

Vinokultura

Bordeaux je svjetska prijestolnica vina. U blizini Bordeauxa nalaze se brojni vinogradi u kojima se proizvodi veliki broj prestižnih vina. Sva su ova vina u svijetu poznata kao bordoška vina ili jednostavno "bordeaux". Oko grada nalazi se 14 000 proizvođača vina, 117 514 hektara vinograda, 400 prodavača, s ukupnim prihodom od 14,5 milijardi eura. Godišnje se proizvede oko 700 milijuna boca vina.

Tlo oko Bordeauxa ima dva različita porijekla. Na lijevoj strani Garonne i uzduž estuarija vinogradi su na više od 150 km. Ovu je zemlju nanijela rijeka s Pirineja i najpogodnija je za Cabernet sauvignon. S druge strane rijeke, zemlja je malo drugačija i najpogodnija je za Merlot.

U području se prave i crna i bijela vina, s tim da se crna obično nazivaju bordeaux. Najčešća crna vina koja se proizvode su: Cabernet sauvignon, Merlot, Cabernet franc, Petit Verdot, Malbec i u zadnje vrijeme sve manje i manje Carménère. Najčešća bijela vina su: Sauvignon blanc, Sémillon i Muscadelle.

Bordoški vinogradi podjeljeni su na pet regija: Entre-Deux-Mers, Libournais, Bourgeais-Blayais, Graves i Médoc. Najslavnija su područja Saint-Émilion, Pauillac, Saint-Estèphe, Sauternes i Pomerol. Klasifikacija bordoških vina je počela 1855.

Trenutačno se bordoško vinogradarstvo nalazi u krizi, zbog međunarodnog pada cijene i jeftinih proizvođača iz inozemstva.

Industrija

Bordeaux je također i veliko industrijsko središte. Iako bordoška industrija nije imala prevelikog uspjeha zadnjih desetljeća (na desnoj obali rijeke), grad se nedavno orijentirao na nove tehnologije, posebno na aeronautiku. Aeronautički sektor zapašljava u gradu oko 20 000 osoba. Poduzeća koja se bave ovom industrijom su: Dassault, Safran (stara Snecma) i Thales. Na bordoškoj periferiji izrađuju se zrakoplovi Falcon, kabine za Airbus A380 i potisnici za rakete Ariane. Na periferiji se također gradi i laser Mégajoule, koji je ključan za francuski nukulearni program i u kojeg je Ministarstvo obrane uložilo dvije milijarde eura.

U gradu je još prisutna petrokemijska i farmaceutska industrija.

Usluge

Tercijalni sektor najdominantniji je u gradu, najviše zahvaljujući trgovačkoj privlačnosti grada i velikog broja poduzeća. Turizam postaje sve važniji i važniji za grad koji sadrži veliku povijesnu baštinu. U okolnom području grada, razvija se seoski turizam.

Autonomna bordoška luka

Gradska luka važan je centar poslovne aktivnosti grada. Luka godišnje prima oko 1 600 plovila i kroz nju godišnje prođe oko 9 milijuna tona dobara. Kroz luku prolaze dijelovi za zrakoplove, na putu do Toulousea.

Zaposlenost

Podjela radno aktivnog stanovništva po sektorima (1999., INSEE):

  • Primarni sektor: 0,3%
  • Sekundarni sektor: 10,7%
  • Tercijalni sektor: 89%
  • Stopa nezaposlenosti: 12% (2004.)

U gradu je oko 20 000 nezaposlenog, radno sposobnog stanovništva.

Poduzeća

Nekoliko poduzeća koja imaju svoje središte u Bordeauxu:

  • Dassault Aviation
  • EADS composites
  • EADS Sogerma
  • EADS Space Transportation
  • Snecma (stari SEP)
  • SNPE
  • Thales
  • LU
  • Marie Brizard
  • Ricard
  • William Pitters
  • Ford
  • Oxbow (sportswear)
  • In-Fusio
  • Cdiscount
  • Cacolac
  • Michelin
  • Cofinoga
  • Fayat

Uprava

Gradonačelnici Bordeauxa

Glavni članak: Popis gradonačelnika Bordeauxa

Posljednji gradonačelnici:

  • Jacques Chaban-Delmas (RPR) (1947-1995)
  • Alain Juppé (UMP) (1995-2004)
  • Hugues Martin (UMP) (2004-2006)
  • Alain Juppé (2006- )

Najvažniji projekti koji čekaju svoju realizaciju razvoj i poboljšanje jesu tramvajske mreže i povezivanje grada s drugim većim gradovima brzim vlakovima.

Administrativne četvrti

1995. godine, uprava grada odlučila je grad podijeliti na 12 upravnih četvrti da bi mogla uspostaviti vijeća četvrti. Ova vijeća pružaju bolju povezanost između njihovih stanovnika i vijećnika, te s time i ubrzano rješavanje lakalnih problema. Ovih 12 četvrti sadrži više povijesnih gradskih četvrti.

Četvrti Bordeauxa
Četvrti Bordeauxa

Ovih 12 četvrti su :

  • Quartier du Lac
  • Quartier de Bacalan
  • Quartier Grand-Parc - Chartrons - Paul Doumer
  • Quartier de la Bastide
  • Quartier Hôtel de Ville - Quinconces - St-Pierre - St-Éloi
  • Quartier St-Seurin - Fondaudège
  • Quartier de Caudéran
  • Quartier St-Augustin - Quintin - Loucheur - Tondu
  • Quartier St-Bruno - St-Victor - Mériadeck
  • Quartier Capucins - Victoire - St-Michel - Ste-Croix
  • Quartier Nansouty - St-Genès - Simiot - Barrière de Toulouse
  • Quartier St-Jean - Belcier - Carle Vernet - Albert I. - Sacré Cœur

Kantoni

Kantoni Bordeauxa
Kantoni Bordeauxa

1965. godine, gradu je pripojena općina Caudéran, koja sada čini osmi gradski kanton. Bordeaux je podijeljen na 8 kantona :

  • 1. kanton broji 24 453 stanovnika;
  • 2. kanton broji 23 855 stanovnika;
  • 3. kanton broji 31 634 stanovnika;
  • 4. kanton broji 30 994 stanovnika;
  • 5. kanton broji 25 184 stanovnika;
  • 6. kanton broji 27 302 stanovnika;
  • 7. kanton broji 12 993 stanovnika;
  • 8. kanton broji 38 948 stanovnika.

Ukupni broj stanovnika je 1999. godine, bio 215 363, po INSEE-u-

Povijesne četvrti Bordeauxa

Tramvajska stanica u Mériadecku, Bordeaux
  • Caudéran
  • Victoire
  • Nansouty
  • Saint-Michel
  • Capucins
  • Hotel de Ville
  • Quinconces
  • Fondaudège
  • Chartrons
  • Saint-Jean
  • Sainte-Croix
  • Belcier
  • Bastide
  • Mériadeck
  • Bordeaux Lac
  • Bacalan
  • Saint Genès
  • Le Grand Parc
  • Saint-Pierre
  • Saint-Michel
  • Saint-Augustin
  • Le Tondu

Bordeaux-Lac : Ovdje se oko 169 hektara vode nalazi izložbeni prostor, kongresna palača, cvjetni park i biciklodrom. Ovdje se događaju brojne manifestacije, kao: međunarodni sajam, Vinexpo, bordoška biciklijada itd. Ove povijesne četvrti danas se nalaze unutar novih četvrti, koje su stvorene 1995.

  • Quartier Hôtel de Ville, Bordeaux
    Quartier Hôtel de Ville, Bordeaux
  • Quartier Meriadeck, Bordeaux
    Quartier Meriadeck, Bordeaux
  • Quartier Meriadeck, Bordeaux
    Quartier Meriadeck, Bordeaux
  • Quartier Meriadeck, Bordeaux
    Quartier Meriadeck, Bordeaux

Promet

Ceste i autoceste

Bordeaux je važan cestovni prometni čvor na obali Atlantika. Povezuje Pariz i sjevernu Europu sa Atlantikom i Španjolskom. Grad je povezan s Parizom, autocestom A10, s Périgueuxom i Clermont-Ferrandom autocestom A89, s Toulouseom autocestom A62 i sa Španjolskom autocestom A63. Bordeaux je opremljen obilaznicom (N230 i A630), na kojoj je često gužva za vrijeme velikih odmora. Trenutačno je u fazi proučavanja projekt još veće obilaznice.

02 -> Bordeaux-Bastide

04 -> Bordeaux-Centre, Bordeaux-Nord, Bordeaux-Lac, Izložbeni park

04a -> Izložbeni park

04b -> Hotelski centar na jezeru

05 -> Bordeaux-Fret

09 -> Bordeaux-Caudéran

21 -> Bordeaux-Centre, Kolodvor St Jean, M.I.N. (Marché d'Intérêt National)

24 -> Bordeaux-Centre, Haut-Floirac, Bergerac, Tresses

Željeznički prijevoz

Željeznički most Eiffel (ili Saint-Jean) preko Garonne, 1900. godine

Željeznica se u Bordeauxu pojavila 1841. godine, kada je otvorena pruga između Bordeauxa i La Teste (u vlasništvu Compagnie de chemin de fer de Bordeaux à La Teste) . Tada je otvoren i prvi kolodvor u gradu Bordeaux-Ségur. Ovaj je kolodvor kasnije zamijenila vojarna, a nalazio se u današnjoj ulici Pessac.

1852. godine, otvorena je pruga između Bordeauxa i Angoulêmea (u vlasništvu Compagnie du Paris-Orléans), čime je grad povezan s Parizom. Vlakovi su polazili s kolodvora Bordeaux-Orléans (Bordeaux-Bastide, danas kino) na desnoj obali rijeke. 1853. godine, Compagnie des chemins de fer du Midi preuzela je Compagnie de chemin de fer de Bordeaux à La Teste. 1855. godine, kolodvor Bordeaux-Ségur maknut je i zamijenjen kolodvorom Bordeaux-Saint-Jean.

Tako su u to vrijeme postojala dva kolodvora na dvije mreže, kojima su upravljale različite kompanije. Ovakva se situacija objašnjava činjenicom što nije postojao željeznički most preko Garonne. Putnici iz Pariza koji su išli na jug Akvitanije, morali su sići na kolodvoru Bordeaux Orléans, prijeći rijeku i ponovno krenuti vlakom sa kolodvora Saint-Jean. Željeznički most između dva kolodvora 1860. godine izgradio je Gustave Eiffel. Kolodvor Orléans ostao je glavni terminal Compagnie du Paris-Orléans (prema Clermont-Ferrandu, Lyonu i Parizu). 1898. godine, izgrađen je današnji kolodvor Saint-Jean, kako bi zadovoljio veći broj putnika. Kolodvor Orléans malo je po malo gubio svoju važnost, da bi se nakon spajanja dva poduzeća (Paris-Orléans i Midi) 1934. i stvaranja SNCF-a, 1938. godine, apsolutno zatvorio u korist kolodvora Saint-Jean. Danas je kolodvor Orléans kino.

Bordeaux je do danas ostao važno željezničko čvorište između Pariza i Španjolske. Glavni bordoški kolodvor (Saint-Jean) povezan je brojnim TGV vlakovima. Bordeaux je TGV-om povezan sa kolodvorima Pariz-Montparnasse, Toulouse, Irun, Dax, Hendaye, Pau, itd. Bordeaux je također povezan sa običnim vlakovima i sa TER-om sa Nantesom, Périgueuxom, Arcachonom, itd. Bordeaux također ima i dva kolodvora za regionalne vlakove, Bénauge i kolodvor Saint-Louis.

Bordoška željeznička mreža trenutačno je zasićena i priprema se gradnja novog mosta preko Garonne, paralelno s Eiffelovim mostom, da bi se grad pripremio za dolazak nove brze linije TGV-a.

Zračni promet

Bordeaux opslužuje međunarodni aerodrom Bordeaux-Mérignac. Nalazi se u općini Mérignac i dostupan je obilaznicom na izlazu 11b. Ova je zračna luka 2004. godine imala promet od 2 928 873 putnika. Glavne su odredišne veze Pariz-Orly, Lyon, London-Gatwick, Marseille, Nica i Strasbourg.

Javni prijevoz

Bordoški tramvaj

Bordeaux i njegovu aglomerizaciju (CUB), opslužuje prijevozničko poduzeće TBC (Tram et Bus de la CUB). Ovim poduzećem upravlja Connex Bordeaux iz grupe Connex koja po ugovoru upravlja mrežom. TBC je zamijenio CGFTE, 3. srpnja 2004. godine, nakon reorganizacije mreže i uvođenja linije B Bordoškog tramvaja.

Mreža se sastoji od:

  • 3 tramvajske linije (A, B i C)
  • 75 dnevnih autobusnih linija, koje su sve povezane sa tramvajom (od 1 do 96)
  • 12 noćnih autobusnih linija (od S1 do S12)
  • jednog električnog i jednog riječnog shuttlea na Garonni.

Ova mreža opslužuje 27 općina u urbanoj zajednici Bordeauxa, od 5 sati do 1 sat ujutro.

Grad je prvu tramvajsku liniju (A) dobio 21. prosinca 2003. Gradonačelnikov ured i CUB odlučili su se za tramvaj, nakon napuštanja projekta gradske lake željeznice. Projekt gradnje metroa najavljen je 1993. godine, ali je napušten zbog cijene projekta ( 300 milijuna francuskih franaka). Alain Juppé uz potporu oporbenih socijalista najavio je gradnju tramvaja. Linija C otvorena je 24. travnja 2004., a linija B 15. svibnja 2004. Sve tri linije trebale bi biti produžene 2007.

Obrazovanje

Sveučilišta

Bordoško sveučilište zahvaljuje svoj nastanak buli pape Eugena IV., 7. lipnja 1441. Zasluga za to osnivanje pripada nadbiskupu Peyu Berlandu.

Bordoško sveučilište ukinuto je u Revoluciji 1793. godine, a 1808. ponovno ga je pokrenuo Napoleon.

Bordeaux ima u prosjeku oko 70 000 studenata na jednom od najvećih kampusa u Europi (235 ha) koje se dijeli na 4 općine: Bordeaux, Talence, Pessac et Gradignan. Bordoško je sveučilište podijeljeno na 4 dijela:

  • Université Bordeaux 1 (znanost i tehnologija), 10 693 studenata, 2002.
    • IUT Bordeaux 1 na sveučilištu Bordeaux 1.
  • Université Victor Segalen Bordeaux 2 (društvene znanosti), 15 038 studenata, 2002.
  • Université Michel de Montaigne Bordeaux 3 (umjetnost, književnost, jezici i društvene znanosti), 14 785 studenata, 2002.
    • IUT Michel de Montaigne na sveučilištu Bordeaux III.
  • Université Montesquieu Bordeaux 4 (pravo, uprava, ekonomija i menadžment), 12 556 studenata, 2002.
    • IUT Bordeaux-Montesquieu na sveučilištu Bordeaux IV.

Visoke škole

  • Inžinjerske škole (i slično)
École nationale supérieure d'arts et métiers (ENSAM)
École d'ingénieurs en modélisation mathématique et mécanique (MATMECA) (Inžinjerska matematička i mehanička škola)
École nationale supérieure d'électronique, informatique, radiocommunications de Bordeaux (ENSEIRB) (Visoka škola za elektroniku, računarstvo i radiokomunikacije)
École supérieure de technologie des biomolécules de Bordeaux (ESTBB) (Viša škola biomolekularne tehnologije)
École nationale d'ingénieurs des travaux agricoles de Bordeaux (ENITA) (Nacionalna inženjerska škola za agrikulturu)
École nationale supérieure de chimie et physique de Bordeaux (ENSCPB) (Nacionalna viša škola za kemiju i fiziku)
Institut des sciences et techniques des aliments de Bordeaux (ISTAB) (Institut prehrambenih znanosti)
Institut de cognitique (IdC)
École supérieure d'informatique (eXia : Grupa CESI) (Viša informatička škola)
École supérieure d'informatique (SUPINFO) (Viša informatička škola)
École privée des sciences informatiques (EPSI) (Škola za informatičke znanosti)
École supérieure d’ingénierie informatique (ESII) (Viša inženjerska informatička škola)
  • Trgovačke škole
Kedge Business School (Bordoška škola za menadžment)
EBP International (Bordoška škola za menadžment)
Institut des hautes études économiques et commerciales (INSEEC) (Institut visokih ekonomskih i komercijalnih studija)
École de commerce européenne (ECE) (Grupa INSEEC) (Europska škola za trgovinu)
Institut universitaire professionnalisé de commerce de Bordeaux
  • Druge visoke škole
Sciences Po Bordeaux (Institut političkih studija)
École nationale de la magistrature (ENM)
École du service de santé des armées de Bordeaux (Mornarička škola)
École d'architecture et de paysage de Bordeaux (Škola za arhitekturu i krajolik)
École des beaux-arts de Bordeaux (Škola lijepih umjetnosti)
École française des attachés de presse et des professionnels de la communication (EFAP)
Conservatoire national des arts et métiers d'Aquitaine (CNAM) (Nacionalni konzervatorij umjetnosti i obrta Akvitanije)
École d'administration des affaires maritimes (Škola pomorske uprave)

Kultura i baština

Povijesno središte Bordeauxa i Mjesečeva luka
Svjetska baština – UNESCO
 Francuska
Registriran:2007. (31. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:ii, iv
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Bordeaux je označen kao "Francuski grad umjetnosti i povijesti". Kulturno zaštićeni dio jedan je od najvećih u Francuskoj (150 ha), a većinom ga čini najveći arhitektonski urbani kompleks u Europi iz 18. st., izgrađen za vrijeme Luja XV. Jedan je dio ove baštine UNESCO proglasio Svjetskom baštinom 2007. god.

Znamenitosti

  • Spomenik žirondincima (Monument aux Girondins)
  • Veliko kazalište (Grand Théâtre)
  • Tournyeva aleja (Allées de Tourny)
  • Petrov most (Pont de Pierre)
  • Cours de l'Intendance
  • Katedrala sv. Andrije i toranj Pey Berland
  • Crkva sv. Križa (Église Sainte-Croix)
  • Bazilika sv. Mihaela
  • Trg Chapeleta (Place du Chapelet)
  • Trg Parlamenta (Place du Parlement)
  • Palača Rohan (današnja vijećnica)
  • Palača Gallien, zadnji spomenik iz galsko-rimskog razdoblja
  • Ulica Sainte-Catherine
  • Vrata Cailhau
  • Vrata Burgundije
  • Veliko zvono (La Grosse Cloche)
  • Crkva Saint-Éloi
  • pročelja kejeva na lijevoj strani rijeke
  • Crkva sv. Petra
  • Petit hôtel Labottière
  • Burza rada
  • Crkva Saint-Seurin
  • Crkva Naše Gospe
  • Bordoška sinagoga
  • Palača prave
  • Trg pobjede
Grand Théâtre
Crkva sv. Petra
Vrata Cailhau
Pogled na oranžeriju u Javnom vrtu
  • Spomenik žirondincima
    Spomenik žirondincima
  • Crkva sv. Mihovila
    Crkva sv. Mihovila
  • Petrov most
    Petrov most
  • La Grosse Cloche
    La Grosse Cloche

Zelene površine

  • Jardin Public (Javni vrt) [1]
Stvoren je 1746. godine, na inicijativu intendanta Tournyja (14 hektara otprilike). Tourny je, povodeći se za humanističkim idejama, htio građanima stvoriti ugodan i zdrav prostor. Planove je izradio Jacques Ange Gabriel. Vrt je okružen željeznom ogradom unutar koje se nalazi mnoštvo spomenika uživateljima vina (Fernand Lafargue, Ulysse Gayon, Alexis Millardet, Carle Vernet). Tournyjeva želja bila je spojiti grad s predgrađima Saint-Seurin i Chartrons.
Dolaskom Revolucije maknuto je cvijeće, a postavljeni su travnjaci te su sačuvana samo velika stabla. Vrt se koristio za službene ceremonije i za balove. 1856. godine donesena je odluka o renovaciji. Izgrađena su dva pješačka mosta, a Armand i Guibert napravili su engleski park. Postavljeni su i novi kipovi: Diane (Gabies), Jeunesse et Chimère (Granet), Maxime Lalanne (bordoški akvafortist), Rosa Bonheur (slikarica životinja). Ovdje se nalazi i prirodnoslovno-povijesni muzej.
  • Gradonačelnikov vrt [8]
  • Jardin de la Béchade [9]
  • Jardins des Dames de la Foi [10]
  • Javni vrt Vinet
  • Javni vrt Jean Bureau
  • Fontana u javnom vrtu
    Fontana u javnom vrtu
  • Bordoški park
    Bordoški park
  • Bordoški park
    Bordoški park
  • Botanički vrt
    Botanički vrt

Muzeji

Krstarica Colbert
Dan mrtvih (William Bouguereau) - Muzej lijepih umjetnosti

Kinematografi

Što se tiče kina, Bordeaux je jako dobro opremljen. Na trgu Gambetta mogu se naći kina UGC Cinécité i le Français. Le petit Trianon Jean Vigo specijaliziran je za art et essai (umjetnost i pokus), Utopia, kino je sa pet dvorana koje se nalaze u staroj kapelici (četvrt Saint-Pierre). Multipleksi Méga CGR i Mégarama, nalaze se na desnoj obali Garonne, blizu starog kolodvora Orléans (povijesni spomenik).

Sport

Poznate osobe

Rođeni u Bordeauxu

Michel de Montaigne
Francisco Goya

Slavni stanovnici

  • Francisco Goya (1748-1826), španjolski slikar i kipar
  • Pedro Mariano de Goyeneche (1773-1844), španjolski pravnik
  • Antoine Renard (1825-1872), tenor
  • Georges Goursat dit SEM (1863-1934), crtač i karikaturist

Zabratimljeni i bliski gradovi

  • Zabratimljeni gradovi
Bristol (Ujedinjeno Kraljevstvo), od 1947.
Lima (Peru), od 1957.
Québec (Kanada), od 1962.
München (Njemačka), od 1964.
Los Angeles (SAD), od 1968.
Porto (Portugal), od 1978.
Fukuoka (Japan), od 1982.
Madrid (Španjolska), od 1984.
Ašdod (Izrael), od 1984.
Casablanca (Maroko), od 1988.
Wuhan (Kina), od 1998.
  • Dogovori o suradnji
Sankt Petersburg (Rusija), od 1992.
Krakov (Poljska), od 1993.
Niš (Srbija), od2013.

Mediji

  • TV7 Bordeaux lokalna je televizija u Bordeauxu. Nalazi se u aveniji Thiers i dio je grupe Sud Ouest.
  • Sud Ouest lokalne su dnevne novine.

Bibliografija

  • Guide touristique, historique et architectural de Bordeaux et de la Gironde, O. Laroza, izdavač Féret Fils, Bordeaux, 1988.
  • Histoire de Bordeaux, Camille Jullian, 1895.
  • Histoire de Bordeaux, C. Higounet, Privat, 2001.

Demografija

Demografija
1962.1968.1975.1982.1990.1999.2006.2011.
249.688266.662223.131208.159210.336215.363232,260[1]239.399

Reference

  1. ↑ 1,0 1,1 „National Institute of Statistics and Economic Studies”. 

Literatura

Vidi još

Vanjske veze